U Crnoj Gori postoji zavidan međuvjerski i međureligijski sklad, ocijenio je ombudsman Šućko Baković, navodeći da mlade generacije treba učiti da poštuju različitosti.
Baković je, na konferenciji o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, rekao da taj Dan treba da služi mladim generacijama da budu svjesne tog zločina – genocida, kako se ne bi ponovio.
“Naša obaveza je da se, kroz medije i institucije, podsjećamo zašto se dogodio zločin holokausta, koji je kao takav, nezabilježen u istoriji, po razmjerama i stepenu sistematične brutalnosti”, poručio je Baković.
On je rekao da mlade generacije treba da uče da poštuju različitosti, ljudske živote bez diskriminacije, kao i da shvate važnost holokausta za razvoj međunarodnog prava, sistema sudske zaštite i odgovora međunarodne zajednice na genocid u savremenom svijetu.
“Učenjem o holokaustu, mi učimo o najvažnijim ljudskim vrijednostima. Učimo koliko su važni ljudski život, dostojanstvo, sloboda i mir”, naveo je Baković.
Prema njegovim riječima, razumijevanje holokausta i genocida može pomoći u shvatanju drugih genocida, masovnih zločina i kršenja ljudskih prava, gdje mladi mogu dobiti priliku da nauče lekciju o ljudskoj odgovornosti u civilizovanom društvu, kao i da nauče da se usprotive, spriječe i zaustave genocid gdje god se on pojavio.
Kako je rekao Baković, sa obrazovanjem koje uključuje što više informacija, može se razvijati politiku, čiji je cilj djelovati suprotno tim zločinima, pri čemu to učenje treba da doprinese ostvarenju cilja “Nikad više".
“Samo ako se sjećamo, možemo odati dužnu počast žrtvama”, dodao je on.
Baković je naveo da znanje o holokaustu može pomoći i kod pitanja suočavanja sa prošlošću u društvima u kojima se i nakon holokausta dogodio zločin genocida, kao i kod pitanja kako društvo reaguje na genocid i kako oni koji su preživjeli pokušavaju nastaviti život sa takvim iskustvom.
Baković je podsjetio da je Nobelovac Eli Vizel, koji je preživio holokaust, istakao da se žrtva, negiranjem zločina, dva puta ubija.
„Nažalost, i poslije 72 godine, postoje pojedinci na visokim pozicijama u nekim državama, koji negiraju ili umanjuju tragediju holokausta“, smatra Baković.
On je objasnio da se poricanjem genocida stvaraju pretpostavke da se on opet desi u budućnosti.
„Treba znati da ravnodušnost i ignorancija, kao i zaboravljanje lekcija istorije, na kraju dovodi do novih tragedija i zločina“, naveo je Baković.
On smatra bi države trebalo da, kroz obrazovne sisteme, mladim generacijama omoguće da uče o stradanjima u Drugom svjetskom ratu, o holokaustu, o štetnosti rasne politike, kako bi mladi mogli da izvuku moralnu pouku.
Baković je kazao da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja je sredinom prošlog vijeka u jednom od najtežih trenutaka jevrejske istorije, bila utočište progonjenim Jevrejima i na čijoj teritoriji nije bilo nijednog koncentracionog ili sabirnog logora iz koga su Jevreji slati u logore smrti.
“Crna Gora je zemlja u kojoj postoji zavidan međuvjerski i međureligijski sklad i nema negativnog odnosa prema jevrejskom narodu, već postoji visoko poštovanje prema njegovom doprinosu svjetskoj civilizaciji”, rekao je Baković.
On je kazao da pojedinačni slučajevi nijesu odraz opšteg stanja kako je to slučaj u nekim zemljama regiona.
Prema riječima Bakovića, strahote Prvog i Drugog svjetskog rata, koje su promijenile tok civilizacije i ostavile neizbrisiv trag u istoriji čovječanstva, treba iznova posmatrati sa više aspekata, kako nam se ne bi ponovili najteži zločini, koji su se nažalost dogodili u novijoj istoriji na balkanskom prostorima.
On je poručio da se tragedija nastala kao posljedica Holokausta ne može i ne smije izbrisati, već mora biti zapamćena kao opomena, dokle god ljudsko sjećanje postoji.
“Važno pitanje koje se mora postaviti danas je - Da li smo naučili lekcije holokausta, jer holokaust je čas istorije koji se ne smije zaboraviti“, zaključio je Baković.
Bonus video:
