Samo dvije pritužbe usvojila je prošle godine Komisija za etički kodeks Sudskog savjeta, od kojih je jedna protiv sudije Osnovnog suda u Nikšiću po prijavi predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Druga odluka za kršenje Etičkog kodeksa je za sudiju Osnovnog suda u Baru, jer je vrijeđao predsjednika Gorana Šćepanovića.
Svih ostalih 13 pritužbi Komisija je odbacila, ili je ocijenila da nije nadležna.
Evropska komisija je i u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku konstatovala da nema odgovornosti, kao ni odluka za kršenje Etičkog kodeksa sudija i tužilaca.
Sudija N. T. u Osnovnom sudu u Nikšiću nije postupila etički jer se, kako se navodi u odluci, nije izuzela iz predmeta u kome su njene kolege, službenici, tužili državu zbog neisplaćenih
troškova prevoza. Iako piše da advokat koji je zastupao službenike, nijesu tražili izuzeće, to je za Komisiju bilo problematično.
Ona je zaključila da je na taj način “dovedena u pitanje sudijska nepristrasnost i pravilna primjena standarda pravičnog suđenja”.
Inicijativu u ovom predmetu podnijela je, kako piše na sajtu, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica .
U drugom slučaju, Komisija Sudskog savjeta na čijem je čelu bivši poslanik SNP-a Dobrica Šljivančanin, utvrdila je da se sudija Osnovnog suda u Baru Z.L. “svojim ponašanjem neprimjereno odnosio prema predsjedniku suda”. Inicijativu u tom slučaju podnio je predsjednik Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović. Kazne za kršenje Etičkog kodeksa su novčane.
Iako su se građani jednog bjelopoljskog sela žalili na sudiju tamnošnjeg suda za prekršaje V.K. zbog lošeg ponašanja, Komisija je to odbila nakon uzimanja izjave od sudije. Građani su u prijavi naveli da je on sa bratom od strica izlomio više od 100 metara cijevi, kao i da je bio akter zagovaranja i učesnik u uništavanju njihove imovine, Komisija se pozvala na oslobađajuću presudu Osnovnog suda i odbacila prijavu. Slično je bilo u još nekoliko inicijativa koje su podnosili građani i advokati.
Bonus video:
