Već nekoliko godina u planini Orjen živi usamljeni domaći jarac. Bato Vuković iz Trebesina - sela u zaleđu Herceg Novog, prije šest godina vraćajući sa ispaše stado koza, “izgubio” je jarca.
U blizini bivšeg motela Borići jarac se izdvojio iz stada i nestao u Ljutom kršu.
Vuković se nadao da će se jarac vratiti, ali kako je vrijeme prolazilo , a životinja se nije vraćala, pretpostavio je da je uginuo ili da ga je rastrgao vuk…
Poslije godinu, lovci su vidjeli jarca, koji je od njih pobjegao, ali se prije tri godine pojavio na Subri, na Kamenskom kablu i od tada obitava u tom dijelu Orjena.
Izbjegava ljude, ali i stada koza i ovaca koje seljani u ljetnim mjesecima izvode na pašu u planinu.
Do prije četrdesetak godina na Orjenu su obitavale divlje koze, ali ih danas nema, pa je domaći jarac jedinstven primjerak svoje vrste u planini.
Nikola Brajović iskusni planinar iz PK Subra, priča da se jarac zna oglasiti, kada je u blizini i kada on imitira meketanje koza.
“Jarac jede koru bukve, a oštećuje i munike, vjerovatno trljajući rogove. Slična je stvar sa planinarskim smjerokazima: u njegovoj zoni skoro svi su iskrivljeni. Stari jarac nije za šalu”, kazao je Željko Starčević direktor Agencije za zaštitu i razvoj Orjena.
Domaća koza (Capra hircus) vodi porijeklo od divljih koza.
Pripitomljavanje se odvijalo vjerovatno još tokom 11. vijeka prije nove ere, na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa.
Danas su domaće koze rasprostranjene u svim djelovima zemlje, s izuzetkom krajnje hladnih područja.
Širom zemljine kugle mornari su ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, gdje su vremenom podivljale.
Na mnogim takvim ostrvima, kao na primjer na Galapagosu, podivljale koze imale su razorni uticaj na autohtonu floru i faunu.
Zbog toga na mnogim ostrvima koze su svjesno istrijebljene.
Podivljalih domaćih koza ima i u Australiji.
Bonus video:
