Radulović: Za EU standarde trebaće decenije

Puna usaglašenost sa svim aspektima pravne tekovine EU u oblasti životne sredine ne može da se očekuje sve dok se ne realizuju sve investicije neophodne da bi se uskladile direktive za koje su potrebna velika ulaganja. Za to je, najčešće, potreban period od 20 do 30 godina
361 pregleda 8 komentar(a)
Pavle Radulović, Foto: Savo Prelević
Pavle Radulović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 07.01.2017. 07:27h

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović najavio je, u intervjuu “Vijestima”, da će u resorsu na čijem čelu odnedavno doći do značajnih promjena, a poseban akcenat biće stavljen na jačanje inspekcijskih službi.

Kao najveći izazov, on je naveo obezbjeđivanje novca za ispunjavanje obaveza u pregovorima sa EU, za šta će samo za životnu sredinu trebati više od 1,4 milijarde eura, a moguće je da će za potpunu usaglašenost domaćeg sa pravom EU i njegovu primjenu trebati i više od 20 godina.

Naredne godine se očekuje otvaranje najzahtjevnijeg Poglavlja 27 - životna sredina, za šta su potrebna ogromna finansijska sredstva. U Izvještajima o napretku EK, iz godine u godinu, se ponavlja da je situacija najgora u oblastima voda, otpada, zaštite prirode, primjene zakona i kadra. Šta Ministarstvo, na čijem ste čelu, planira da uradi da se ta slika promijeni, posebno u slučaju rješenja problema otpada, koje nikako da krene sa “mrtve tačke”?

Crna Gora je ispunila početno mjerilo za Poglavlje 27 izradom Nacionalne strategije za transpoziciju i primjenu pravne tekovine za period 2016-2020. Poseban akcenat je stavljen na potrebu jačanja primjene domaćeg zakonodavstva. Uzimajući u obzir da je nadzor nad primjenom jedna od ključnih oblasti koje treba ojačati u predstojećem periodu, posebna pažnja je posvećena razvoju kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove.

Puna usaglašenost sa svim aspektima pravne tekovine EU u oblasti životne sredine ne može da se očekuje sve dok se ne realizuju sve investicije neophodne da bi se uskladile direktive za koje su potrebna velika ulaganja. Za to je, najčešće, potreban period od 20 do 30 godina.

Crna Gora planira da postigne potpuno usklađenje pravne tekovine EU u oblasti upravljanja otpadom do kraja 2018. Planskim dokumentima za implementaciju propisa o upravljanju otpadom, potrebno je predvidjeti mjere za podsticanje ponovne upotrebe i reciklaže i selektivnog sakupljanja otpadnog materijala, kao što su papir, metal, plastika i staklo iz domaćinstava, i primjene principa „zagađivač plaća“, prema kojem proizvođač otpada snosi troškove upravljanja otpadom, preventivnog djelovanja i sanacionih mjera zbog negativnih uticaja njegovog postrojenja ili aktivnosti na životnu sredinu i zdravlje ljudi. U skladu sa makroekonomskom analizom i troškovima usklađivanja, potpuna primjena propisa EU u oblasti upravljanja otpadom biće postignuta 2035.

U podsektoru zaštite prirode za postizanje pune usklađenosti propisa Crne Gore sa odgovarajućim propisima EU definisane su ukupno 32 mjere, kako bi se postigla puna transpozicija do kraja 2018. Akcioni plan definiše i uspostavljanje mreže Natura 2000 i pripremu i sprovođenje specifičnog plana za primjenu direktiva i regulativa EU. Za izradu određenih planova sredstva će biti obezbijeđena u budžetu za 2017, kako bi se omogućilo da tada i počnemo sa njihovom primjenom.

Pravna tekovine EU u oblasti kvaliteta voda će biti postignuta do kraja 2018. Unapređenje monitoringa površinskih, podzemnih, i priobalnih morskih (ukjučujući privremene) voda na teritoriji Crne Gore, zajedno sa donošenjem Programa mjera, osnova je za sve dalje aktivnosti u oblasti upravljanja vodnim resursima i očuvanja njihovog kvaliteta. Izrada planova upravljanja riječnim slivovima biće završena do kraja 2019. U roku od godinu od njihovog usvajanja, biće sprovedeno planiranje, primjena i evaluacija programa mjera za svaki riječni sliv. Osnovne mjere će uključiti kontrolu zagađenja na izvoru kroz uspostavljanje graničnih vrijednosti, kao i kroz uspostavljanje standarda kvaliteta životne sredine. Korišćenje ekonomskih instrumenata, kao što je formiranje cijene vode, predstavlja dio osnovnih mjera.

Ovdje će, djelimično biti uzet u obzir princip „zagađivač plaća“, koji će se primjenjivati do 2020. Veoma važan dokument u smislu održivog upravljanja vodama je Strategija upravljanja vodama, koja će biti izrađena do kraja 2017. godine.

Šta je ono što u ovom trenutku možete sigurno obećati građanima Crne Gore da će biti ostvareno u planovima i projekcijama Ministarstva, a šta će biti najveća iskušenja u budućem radu Ministarstva?

Vlada će u narednom periodu prvenstveno osigurati bolju i efikasniju organizaciju postojećih institucija kroz optimizaciju korišćenja njihovih trenutnih kapaciteta. Istovremeno će biti evidentirani i kreirani i svi oni kapaciteti koji su nedostatni ili uopšte ne postoje.

Osiguraćemo jasnu i efikasniju podjelu nadležnosti između institucija, reorganizovati i značajno ojačati kapacitete inspekcije zaštite životne sredine u skladu sa Preporukama EP i Savjeta o minimalnim kriterijumima za inspekcije životne sredine u državama članicama, osigurati više praktičnih rješenja za primjenu procjena uticaja na životnu sredinu, uzimajući u obzir obaveze i ograničene kapacitete administracije na lokalnom nivou, uspostaviti sistem monitoringa voda i infrastrukture u skladu sa zahtjevima EU za praćenje površinskih i podzemnih voda, morske vode, vode za kupanje i vode za piće sa jasnom oznakom nadležnih institucija, unaprijediti sistem monitoringa kvaliteta vazduha i infrastrukture, upravljanje podacima i mrežu izvještavanja.

Poseban izazov biće finansiranje obaveza koje proizilaze iz procesa usklađivanja s pravnom tekovinom EU za životnu sredinu i klimatske promjene. Prema analizama, cjelokupni troškovi usklađivanja iznosiće 1,42 milijarde eura, a najzahtjevniji podsektori su kvalitet voda i upravljanje otpadom zbog velikih investicija u infrastrukturu.

U Izvještaju EK navodi se i da u oblasti zaštite prirode treba biti obazriv u investicijama u hidropotencijal, posebno u zaštićenim i područjima visoke prirodne vrednosti koje bi potencijalno mogle biti u sastavu evropske mreže Natura 2000. S obzirom na to da se dio njih nalazi na listi potencijalnih NATURA2000 staništa, da li će Ministarstvo, odnosno Agencija za zaštitu životne sredine, dati dozvole/pozitivna mišljenja, za te projekte?

Nijedan investitor ili nosilac projekta ne može dobiti građevinsku dozvolu bez dobijene saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja ili odluke Agencije za zaštitu životne sredine da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.

Dodatno, bez izuzetka, svaka radnja u prirodi, uključujući i izgradnju HE, mora da prođe striktnu proceduru dobijanja mjera i uslova zaštite prirode od strane Agencije. Kada je riječ o radnjama u zaštićenim područjima one ne mogu da se sprovedu ako nosilac aktivnosti ne pribavi od Agencije odobrenje za njihovo sprovođenje. Kada je riječ o radnjama u Natura 2000 područjima, tu smo uveli dodatni mehanizam, a to je izrada tzv. ocjene prihvaljivosti koja će do nivoa svih potrebnih detalja utvrđivati uticaj sprovođenja neke aktivnosti u Natura 2000 područjima kada budu proglašeni. Ovaj instrument je jako važan, jer Natura 2000 uspostavlja parametre shodno kojima treba sprovoditi ekonomske aktivnosti u području zaštite. Dakle, u zavisnosti od rezultata i nalaza svih navedenih postupaka, Ministarstvo i ostali nadležni organi će u svakom pojedinačnom slučaju infrastrukturne izgradnje i izgradnje HE zauzimati stav s aspekta prihvatljivosti uticaja konkretnog projekta na životnu sredinu.

Turizam je jedna od najvažnijih grana crnogorske ekonomije. Koliki se prihodi očekuju naredne godine i da li postoje planovi za razvoj drugih vidova turizma, posebno u centralnom i sjevernom regonu?

Naša nastojanja su da Crna Gora bude prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija. U tom smislu nastojimo da stvorimo diverzifikovanu i kvalitetnu ponudu, razvijamo turističke proizvode za odabrane, ciljne grupe turista, kreiramo i promovišemo autentične turističke atrakcije, sa akcentom na sjeverni i središnji region Crne Gore, podjednako kao i na južni. Kako bismo uspjeli da produžimo sezonu, tj. da spojimo ljetnju i zimsku, moramo uvezati potencijale koje imamo. Važno je nastaviti i još snažnije insistirati na dolasku novih, provjerenih brendova, zahvaljujući čijem radu nećemo samo privući veći broj turista i otvoriti radna mjesta, već i usvojiti standarde poslovanja. Smatram da je to posebno važno, jer nije dovoljno samo graditi objekte, već je neophodno biti prepoznatljiv i po usluzi. Tek sa cjelogodišnjom ponudom i popunjenošću hotela, možemo računati na ozbiljan zaokret našeg stanovništva ka ostalim granama privrede, na prvom mjestu poljoprivredi. Moramo imati kome da ponudimo domaći proizvod, a pošto se ne možemo takmičiti sa mnogo većim i bogatijim zemljama od naše, svoje domaće proizvode moramo plasirati onima koji ovdje žive i posebno onima koji nas posjećuju tokom cijele godine.

Takođe, važno je i osmisliti veliki broj kampanja, akcija i projekata, a neki od njih, kao što su projekti za razvoj avanturističkog turizma i ostalih segmenata turizma orijentisanog na prirodu, već daju dobre rezultate. Posebnu atraktivnost predstavljaju i ponude koje se odnose na rafting, kanjoning, zip line na Tari, kite surfing i dr.

Takođe, značajne aktivnosti usmjerene su i ka unapređenju manifestacionog i kongresnog, zdravstvenog, wellness i spa turizma. Osim toga, Crna Gora baštini izuzetno veliki broj kulturnih dobara. Kada je riječ o projekcijama, one se baziraju na trendu kretanja parametara turističkog prometa u Crnoj Gori u proteklim godinama, na izvještajima sa turističkih sajmova i berzi na kojima se promoviše crnogorski turistički proizvod, zatim na aktivnostima koje realizuju naši turistički poslenici, kao i na izvještaju Svjetske turističke organizacije koji se odnose na globalne turističke tokove. S tim u vezi, naša očekivanja su da će i u 2017. biti nastavljen pozitivan trend, tj. prognozira se povećanje za tri do četiri odsto svih pokazatelja turističkog prometa, time i prihoda od turizma, u odnosu na ovogodišnje rezultate.

Odluka o zaštiti Solane krajem januara ili početkom februara

Kada će Solana u Ulcinju konačno dobiti neki vid nacionalne zaštite i početi proizvodnja soli?

Krajem januara, početkom februara 2017. očekujemo početak realizacije projekta koji se finansira iz Instrumenta za evropsku integraciju, a čiji će rezultat biti kvalitetna i sveobuhvatna studija zaštite Ulcinjske solane.

Na osnovu tog dokumenta biće određen stepen nacionalne zaštite područja, a nakon toga isto će biti kandidovano i za zaštitu na međunarodnom nivou. Važno je istaći da je stav Vlade jasan po tom pitanju i da se područje Solane u međuvremenu tretira kao zaštićeno - kojim upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

Vlada opredjeljuje velika sredstva da bi taj habitat imao karakteristike neophodne za boravak i gniježđenje ptica.

NVO da poštuju činjenice o gradnji na Skadarskom jezeru

Kako će se Ministarstvo odnijeti prema zahtjevima NVO, stručnjaka i građana da se obustavi gradnja kompleksa Porto Skadar Lake do donošenja Prostornog plana posebne namjene i dok se ne izvrše sveobuhvatna biodiverzitetska i druga istraživanja? Kako komentarišete njihovu tvrdnju da je gradnja turističkog kompleksa u Nacionalnom parku suprotna principima održivosti i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara i prijeti trajnoj devastaciji tog područja?

Realizacija projekta Porto Skadar Lake predviđena je u trećoj zoni NP Skadarsko jezero, gdje postoji mogućnost ograničene gradnje, uključujući turističke i rekreativne aktivnosti, uz preporuku da se razvoj bazira na principima eko turizma. Sva pitanja od važnosti za očuvanje Skadarskog jezera, kao nacionalnog parka i Ramsar područja, razrađena su u Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu tokom izrade planskog dokumenta kojim je obuhvaćen ovaj projekat.

Uz to, Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu turističkog naselja Porto Skadar Lake dao je uslove i mjere sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja negativnih uticaja na životnu sredinu, uzimajući u obzir osjetljivost prostora. Na oba dokumenta je, nakon sprovedene zakonom predviđene procedure, uključujući i javnu raspravu tokom koje nije pristigla nijedna sugestiija ili primjedba nevladinih organizacija, stručnjaka i građana, Agencija za zaštitu životne sredine kao nadležni organ, dala saglasnost. Zbog specifičnosti lokacije, pored navedenih dokumenata dodatno su urađene Studija zaštite predjela i Studija o hidrološko–hidrogeološkim karakteristikama terena lokacije. Shodno svemu rečenom, Ministarstvo je s aspekta svojih zakonom dodijeljenih nadležnosti i ovlašćenja završilo procedure koje su rezultirale izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju turističkog naselja Porto Skadar Lake u martu 2015. i propisalo obavezu investitoru da započne sa radovima u roku od dvije godine.

Ministarstvo cijeni rad i zalaganje nevladinih organizacija i stručnjaka. Međutim, bez konkretnih nalaza relevantnih institucija iz ili van Crne Gore ne može se donositi sud o ovom ili bilo kom drugom projektu. U tom smislu, otvoreni smo za saradnju i sve dobronamjerne sugestije, ali samo na osnovu na struci zasnovanih činjenica. Ukoliko postoji nalaz referentne institucije koji bi eventualno bio u suprotnosti sa nalazima struke kojima do sada raspolažemo, može se pristupiti preispitivanju odluka donesenih u proteklom periodu. Dok on postoji, dužni smo da se služimo podacima koji su nam na raspolaganju, a koji su nam obezbijedile za to nadležne i sertifikovane institucije.

Bonus video: