Osobe sa invaliditetom (OSI) jedna su od najranjivijih kategorija društva, koja se suočava sa brojnim problemima u ostvarivanju prava i jednakosti, ocijenjeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Zaštitnik podsjeća da su ove osobe izložene diskriminatornom tretmanu zbog nepristupačnog fizičkog okruženja, informacija, komunikacija i javnog saobraćaja, neadekvatne politike zapošljavanja, manjka usluga servisa podrške i nedovoljne primjene instituta afirmativne akcije i razumnog prilagođavanja.
"Stoga, uprkos zajedničkim naporima nadležnih organa i organizacija civilnog društva u ovoj oblasti mora se više i efikasnije raditi kako bi OSI mogle na kvalitetan način da zadovolje sve zdravstvene, obrazovne, socijalne i druge potrebe", kazali su iz institucije Ombudsmana, povodom 3.decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
Iako je uspostavljen dobar zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, ovu oblast, kako se navodi, karakteriše nepotpuna primjena propisa,
"Zabrinjava činjenica da u budžetu nema jasnih i prepoznatljivih linija za sprovođenje zakona, politika i programa za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, te posebno za primjenu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom", ističe Zaštitnik.
Kako se ističe, Akcioni plan za prilagođavanje 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom za 2014. godinu, do sada je rezultirao prilagođavanjem samo pet objekata.
"Još nije uspostavljena jedinstvena baza o osobama sa invaliditetom, a one same često trpe posljedice diskriminacije u odnosu na vrstu oštećenja ili invaliditeta, stepen oštećenja, vrijeme i uzrok nastanka, godine starosti i svrhu za koju se utvrđuje invaliditet", kažu iz institucije Zaštitnika.
Ocjenjuje se da je neupitna potreba mijenjanja propisa kojima se utvrđuje potpuno ili djelimično oduzimanje poslovne sposobnosti na neodređeno vrijeme i zamijeniti ga modelom koji neće prepoznavati potpuno lišenje poslovne sposobnosti, niti lišenje na neodređeno vrijeme, već razvijati model odlučivanja uz podršku.
Osobama sa invaliditetom još nije omogućeno da efektivno učestvuju u postupcima pred organima javne vlasti, pa usljed nepristupačnog fizičkog okruženja i nepristupačnih informacija i komunikacija (Brajevo pismo, tumačenje znakovnog jezika, alternativni načini komunikacije, lako čitljivi formati) uskraćeni su da učestvuju u postupku u punom kapacitetu stranke.
"Zaštitnik u izvještajima ukazuje i na mali broj pokrenutih sudskih postupaka za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, što ukazuje na moguću nedovoljnu informisanost o pravima i raspoloživim mehanizmina zaštite", kaže se u saopštenju.
Ombudsman ističe da zabrinjava podatak iz Strategije za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti u Crnoj Gori da blizu 60 odsto osoba sa invaliditetom živi na granici siromaštva ili ispod nje, što govori da ova populacija spada u najsiromašnije i najmarginalizovanije društvene grupe.
Prema ocjeni Zaštitnika, uočljiv je napredak u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja i unapređenju zakonodavnog okvira u cilju osiguranja jednakih mogućnosti obrazovanja za sve osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, odnosno odrasle sa invaliditetom.
U instituciji Zaštitnika zapaža se trend povećanog broja pritužbi u ovoj oblasti, a u posljednjem izvještaju o radu Ombudsman je dao više preporuka za unapređenje stanja.
"Iako je ovaj datum skretanje pažnje na probleme i izazove osoba sa invaliditetom, Zaštitnik poziva javnost da briga za najranjivije sugrađane ne bude samo dio obaveza nadležnih, već svakodnevan odnos podrške, uključivanja i razumijevanja", kaže se u saopštenju.
Bonus video:
