To je “Vijestima” kazao iranski profesor sa teheranskog Univerziteta “Tarbiat Modares” i ekspert za eroziju zemljišta Abdulvahed Kaledi Darvišan.
On je nedavno boravio u Podgorici kao gost i jedan od glavnih predavača na Međunarodnoj GEA (Gea Eko Agro) konferenciji, koju je organizovala kompanija Green Room.
Ocijenio da je Crna Gora još na vrijeme da preventivno djeluje kako bi spriječila ubrzanu eroziju zemljišta, za razliku od Irana, gdje jezero Urmija, zaštićeno Uneskom, polako nestaje. Slična sudbina prijeti i Biogradskom jezeru i Bokokotorskom zalivu, upozorava profesor.
“Još ste u zlatnom vremenu za prevenciju ubrzane erozije zemljišta u Crnoj Gori. To znači da je mnogo jeftinije i lakše proučiti i izmjeriti eroziju zemljišta na nagibima i sedimenta u rijeci. Ove studije bi pružile osnovne informacije kako bi se proračunao model i konačno pripremile sve potrebne mape i podaci za upravljanje zemljištem u državi”, kazao je Kaledi “Vijestima”.
On je pojasnio da je erozija prirodni proces transportovanja čvrstih stvari (zemlje, blata, kamena) kroz uticaj vjetra, kiše, vode ili pomjeranja koja su uslovljena silom gravitacije i konačno taloženje erodiranog materijala.
Kazao je da se procesi javljaju svugdje na planeti, ali da stepen procesa u prirodi obično nije vrlo visok.
Međutim, tvrdi da se stepen erozije povećao nakon uticaja čovjeka, kao što je promjena upotrebe zemlje.
Navodi da se nova stopa erozije zemljišta naziva ubrzanom.
“Smanjenje dubine i plodnosti zemljišta i smanjenje nivoa vodenih izvora i jezera glavne su posljedice erozije zemljišta”.
Kao primjer naveo je ubrzanu eroziju usljed izgradnje puteva na planinskim nagibima oko jezera i zaliva, što je u Crnoj Gori primijetio prilikom posjete Skadarskom jezeru i Bokokotorskom zalivu.
U tom slučaju, tvrdi, trebalo bi upotrijebiti hidrološke stanice (za mjerenje nivoa vodene površine) na relevantnim tačkama u glavnim rijekama, naročito na jugu Crne Gore.
“Moraju se uraditi stotine mjerenja erozije zemljišta makar u različitim topografskim i klimatskim uslovima zemlje. Na nekim djelovima se odvajanje kamenja kontroliše žičanim ogradama, ali ne svugdje”.
Kaledi je kazao da se pametne vlade širom svijeta protiv ubrzane erozije bore prevencijom, što je najbolje i najjeftinije rješenje. Tvrdi da je u tom slučaju ključno obrazovanje i angažovanje lokalnih, a ne stranih eksperata.
“Ne smijete hitati za stranim rješenjima (ekspertima). Kratkoročno ćete dobiti rezultate, ali treba da imate kontrolu nad problemom ukoliko želite da ga pravilno i dugoročno riješite. Morate napraviti sopstveni tim, ako je potrebno obučite vani nekog od njih i vratite ih u Crnu Goru. To je najbolje rješenje”.
Dizajnirao najveći simulator kiše u Iranu
Pored erozije, Kaledi je ekspert i u dizajniranju i konstruisanju simulatora kišnih padavina u laboratorijske i poljoprivredne svrhe.
On je dizajnirao najveći simulator u Iranu, ali i tri simulatora srednje veličine u Iranu i Poljskoj.
“Nakon konstruisanja simulatora kišnih padavina, vrlo je važno proračunati karakteristike kišnih padavina i izmjeriti veličinu kapljica kiše, brzinu i kinetičku energiju kišnih padavina”, pojasnio je Kaledi.
Crna Gora može bazirati ekonomiju na geo-eko turizmu
Kaledi je kazao da Iran i Crna Gora imaju dosta sličnosti kada je riječ o prirodi i kulturi.
“Crna Gora je država u kojoj se priroda mijenja na kratkim razdaljinama od planina do mora. Iste uslove imamo na sjevero-zapadnim planinama Irana. Prosječna godišnja količina padavina je očigledno bolja u Crnoj Gori nego kod nas”.
Kaže da Crna Gora i Iran mogu izvući dobre ekonomske benefite bazirane na geo-eko turizmu.
“U slučaju poljoprivrede, Crna Gora može dobiti bolje i nezavisne uslove zbog dovoljne količine vode i mnogo manje populacije”.
Iranci sa pet milijardi eura spasavaju jezero
Iransko jezero Urmija nekada se prostiralo na površini pet puta većoj od Hong Konga, ali se drastično smanjilo od 1972. godine usljed erozije zemljišta izazvane ljudskim faktorom.
Urmija je slano jezero nadomak granice Irana i Turske.
Studije hidrologa sa Univerziteta Kalifornije pokazala je kako se jezero isušilo i smanjilo za 5.000 kvadratnih kilometara, odnosno za 90 odsto.
“Katastrofalna smrt” ovog prirodnog resursa poređena je sa nestankom Aralnog mora (jezera između Kazahstana i Uzbekistana), gdje su loše i neodržive prakse navodnjavanja i stočarstva doprinijele da se gotovo potpuno isuši jezero.
Iranski predsjednik Hasan Rohani 2014. godine je najavio ulaganje od pet milijardi dolara kako bi se spasla bivša popularna turistička lokacija.
Bonus video:
