Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a ozbiljnijim pristupom u obrazovnom sistemu, neformalnim obrazovanjem i aktivnim učešćem medija, građani bi bili medijski pismeniji.
To je ocijenjeno na konferenciji "Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori," koju su organizovali nevladina organizacija Juventas i novinska agencija MINA.
Otpravnica poslova u Ambasadi SAD u Crnoj Gori, Džudi Kuo, poručila je da je razvoj medijske pismenosti među mladima jedan od najboljih načina da se bori sa modernim izazovima modernog doba.
"Mladi su danas veoma povodljivi i podložni medijskim manipulacijama. Imenovaću par glavnih koji šire laži i propagandu - Sputnjik, koji je direktno pod ruskom Vladom, zatim portali kao što su IN4S i Borba, koji su veoma usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja", rekla je Kuo.
Oni, kako je kazala, su aktivni i koordinisani i te kampanje su namjenjene zavođenju javnosti, stvaranju nereda i problema među društvima.
"Oni su namjerno prezentovali pogrešne priče o uspostavljanju NATO baza u Crnoj Gori i tvrdili su da je Crna Gora dobila vojnu opremu koja će biti upotrebljena protiv Srbije i Rusije", kazala je Kuo.
Cilj objavljivanja takvih laži, smatra ona, je da se ljudi podjele.
"Vjerujemo da edukacija javnosti, a posebno mladih u Crnoj Gori, ključna je za informacije koje oni primaju i mogu da koriste sopstveno razmišljanje kako bi procesuirali informacije, koje dolaze kao propaganda", navela je Kuo.
Ona je pozvala sve da da udruže i dupliraju napore kako bi se obezbijedilo da Crna Gora, zemlja koja zahtijeva visok kvalitet novinarstva.
"To je pravi način borbe protiv stranih uticaja i to je način na koji mogu da se stvaraju sposobne generacije koje su sposobne da obezbijede budućnost novinarstva u Crnoj Gori", zaključila je Kuo.
Izvršna direktorica nevladine organizacije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da mediji upravljaju informacijama, a time mogu upravljati istinom.
"Možemo unapređivati kontrolu kvaliteta, kroz određeni stepen regulacije i samoregulacije medijskih sadržaja, a da se u isto vrijeme posvećeno borimo za nezavisnost medija. Možemo i biranjem sadržaja uticati na ekonomsku održivost medija, pa time i njihov kvalitet", poručila je Vujović.
Kako je kazala, za oba pristupa, posebno drugi, potrebno je da su pravila na medijskom tržištu javna, fer, jednaka i da politički povlašćeni ne postoje.
"Za uspostavlje kontrole kvaliteta, potrebno je da smo osigurali nezavisne institucije i tijela, kao što su u slučaju Savjet RTCG-a i Agencija za elektronske medije. Za oba pristupa, potreban nam je medijski pismen, promišljajući građanin", rekla je Vujović.
A takav građanin, poručila je ona, stvara se putem obrazovnih, formalnih i neformalnih programa i građanskih akcija i projekata.
"Crna Gora je imala sreću da bude otpornija od nekih zemalja u okruženju na sveprisutne, teške oblike medijske propagande, ali je i skorija prošlost ostavila brojne primjere koji ukazuju da nismo imuni, i da treba da se plašimo pojave kolektivnog zatupljevanja koju može proizvesti kontrolisana medijska scena", navela je Vujović.
Ona je dodala da je zato potreban ozbiljniji pristup regulaciji medijskih sadržaja, koji nije sveden na pojedinačne interese.
"Način izbora članova savjeta RTCG i AEM-a je očigledno kompromitovan i sa mnogih adresa su upućeni apeli, savjeti, pozivi da se pristupi hitnoj izmjeni stanja, koje je neodrživo ukoliko smo opredjeljeni vladavini prava i evropskim integracijama zasnovanim na vladavini prava", kazala je Vujović.
Ona je rekla da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.
"Kada je u pitanju obrazovni sistem, za deset godina otkad je uveden u nastavne programe, svega oko 800 učenika je izučavalo ovaj izborni predmet. Svjedoci smo da obrazovni sistem nije u stanju da održi korak sa intezivnim i brzim promjenama u medijskom svijetu", poručila je Vujović.
Ona smatra da medijske kuće ne ulažu dovoljno napora u promociji te vještine, odnosno izostaje težnja za stvaranjem medijski pismene publike.
"Bilježimo nedostatak obuka za novinare u fact-checkingu, korišćenju novih tehnologija, a sve manji broj novinara je specijalizovan za uske oblasti. Važno je napomenuti da se mediji i novinari suočavaju sa finansijskim poteškoćama, kao i izazovima u pogledu slobode i nezavisnosti", rekla je Vujović.
Kako je kazala, crnogorskoj medijskoj sceni nedostaje jedinstveno samoregulatorno tijelo, "a važno je reći da sa nestrpljenjem čekamo usvajanje seta medijskih zakona koji su neophodni našem društvu".
"Napravljen je pomak u odnosu na prethodni period- sprovedeno je nekoliko istraživanja iz ove oblasti, implementiran je značajan broj projekata, inicijativa i javnih kampanja. Potrebno je pohvaliti i poteze nadležnih organa, kao što je uvođenje pina kod zaštite za TV sadržaje koji nisu prilagođeni maloljetnicima", saopštila je Vujović.
Generalno govoreći, dodala je ona, pomak je primjetan, ali ima još mnogo prostora za napredak.
"Potrebno je da svi zainteresovani akteri, naročito država, pokažu jasnu volju za unapređenjem medijske pismenosti", rekla je Vujović.
Izvršni direktor agencije MINA Jaša Jovićević kazao je da je potreba za medijskom pismenošću nešto što postaje društveni imperativ.
To, kako je naveo, nije samo borba za bolje i profesionalnije medije, već za unapređenje svakog pojedinca i stvaranje njegovih sposobnosti za bolje i kvalitetnije snalaženje u društvenom i političkom životu.
"Danas nije izazov objaviti informaciju. Ključni izazov današnjice je kako koristiti informaciju", rekao je Jovićević.
On je pozvao sve crnogorske medije da doprinesu unapređenju medijske pismenosti.
"Smatram da je to prvo u našem interesu. Na taj način uvijek sebe tjeramo da radimo na profesionalizaciji i primjeni etičkih standarda, a samim tim i svojim čitaocima dajemo primjer šta je to kvalitetan sadržaj", dodao je Jovićević.
Kako je naveo, pored činjenice da se u crnogorskom društvu tabloidi nikada nijesu dugoročno utemeljili, mora se konstatovati da smo svakodnevno izloženi ogromnoj količini sadržaja.
Jovićević je objasnio da je suština projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”, koji su sproveli agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, uz pomoć Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici, da se podigne nivo medijske pismenosti.
"Koncentrisali smo se na generaciju srednjoškolaca, i u vise od 30 škola organizovane su radionice u kojima je učestvovalo više od 600 učenika srednjih škola", naveo je Jovićević.
On je kazao da su srednjoškolci veoma kvalitetno i aktivno učestvovali u tim radionicama i pokazali da njihovo znanje medijske pismenosti nije beznačajno.
Jovićević je kazao da je tokom projekta rađeno i na edukaciji nastavnog kadra, jer je razvoj te sposobnosti takođe jedan od imperativa.
On je rekao da su u okviru projekta urađena dva istraživanja, anketa među sednjoškolskom populacijom i istraživanje generalne populacije na temu medija, percepcije i povjerenje u medije.
"Tokom projekta, agencija MINA intenzivno se bavila produkcijom medijskog sadržaja na te teme, sa posebnim osvrtom na probleme profesionalnog i etičkog izvještavanja, prisustva medijske pismenosti u školama", naveo je Jovićević.
Kako je dodao, takođe je urađena vrlo iscrpna studija u saradnji sa predstavnikom Media centra, Duškom Vukovićem i taj dokument obuhvatio je sve aspekte medijske scene Crne Gore.
"Taj dokument bio je vrlo značajan za realizaciju projekta, a vjerujem da on ima trajnu vrijednost", dodao je Jovićević.
On je kazao da je u saradnji sa Fakultetom političkih nauka (FPN) organizovan jednodnevni trening za studente druge i treće godine, na temu agencijskog novinarstva, medijske pismenosti i mobilnog novinarstva.
Jovićević je dodao da su četiri studenta odradila internship program u agenciji MINA, gdje su napisali prve tekstove, stekli prva iskustva na terenu i upoznali se sa načinom rada agencIje.
"U okviru projekta organizovan je i mentoring proces za studentske i učeničke medije, iz šest srednjih škola u Crnoj Gori i dva studentska medija, gdje je mladim novinarima omogućeno da unaprijede novinarske tehnike", rekao je Jovićević.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrović kazao je da je medijska pismenost u 21. vjjeku dobila potpuno novo značenje.
"Novo u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta. Usljed tolikog broja informacija, velikog broja medija, pojave društvenih mreža, imamo potpuno novu sliku protoka informacija", obajsnio je Mitrović.
Takva slika, kako je dodao, ima i prednosti i mane.
"Prednosti su te što je informacija lako dostupna, a kada govorimo o manama društvenih mreža, informacija se dobija bez šireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade izuzetno edukativan", dodao je Mitrović.
On je kazao da, nezavisno od vrste medija, da li je riječ o tradicionalnim ili elektronskim, lažne vijesti, polovične i iskrivljene informacije, predstavljaju opasnost koja vreba mlade u citavom svijetu.
Jasno je, kako je istakao Mitrović, da ne samo porodica, već čitav obrazovni sistem ima odgovornost da pomogne mladima u razlučivanju toga šta je prava informacija.
"Današnja djeca imaju velike prednisti, budući da mogu biti dobro informisani o društvenim zbivanjima, nezavisno od godina, materijalnog, socijalnog ili drugog statusa. Ali istovremeno pred njima je velika odgovornost da se snađu u toj navalici informacija koje im se svakodnevno nameću u velikim količinama", kazao je Mitrović.
Kako je naveo, upravo zbog toga obrazovni sistem se bavi tom temom.
Mitrović je kazao da je medijska pismenost već jednogodišnji izborni program u Gimnaziji, u drugom i trećem razredu.
On je dodao da nastavnici u drugim predmetima i oblastima mogu da insistiraju da se slobodni dio nastavnog kurikuluma, u okviru svakog časa, posveti upravo toj temi.
Medijska pismenost, kako je kazao, može se naći i kao međupredmetna tema u raznim predmetima, poput sociologije, građanskog vaspitanja, pojedinca u grupi.
"Ko je objavio informaciju, kako se može provjeriti, na koji način čitati naslov, a na koji tekst? Kako je vijest i kada plasirana? – sve je to potrebno imati u vidu da biste za sebe mogli da kažete da imate prave informacije", istakao je Mitrović.
Kako je naglasio, zbog toga je medijska pismenost tema koja zahtijeva obrazovni, ali i širi drustveni kontekst i podršku medija i civilnog sektora, koji će sa resornim ustanovama i institicijama unaprijediti legislative, raditi na projektma u toku kojih bi mladi mogli da se upoznaju sa značenjem medija.
"Samo tako stvorićemo misleće društvo koje će donijeti odluku da bude informisano, a ne dezinformisano, kritičko,a ne uspavano", zaključio je Mitrović.
Bonus video:
