Vlada Crne Gore utvrdila je danas inovirani tekst Predloga Zakona o slobodi vejroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Potprdsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da se ovim predlogom Zakona u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna 2019.
"Dobili smo morderan i veoma liberalan u odnosu na okruženje tekst zakona koji omogućava da svaki građanin postupajući po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima Crne Gore i omogućava da zakoni važe na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore", istakao je Pažin.
On je dodao da današnjim činom Vlada ispunjava ustavnu obavezu.
Pažin je kazao da su imali susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC).
"Nažalost, predstavnici SPC nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanj preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući dijalog razgovorima i istovremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine i zahtijevajući da se preotvori rasprava i o svim drugim pitanjima kjre uređuje ovaj zakon što za Vladu nije bilo prihvatljivo jer je značilo korak unazad u procesu donošenja zakona", rekao je Pažin.
On je rekao da kada su u pitanju pravne garancije vjerskih zajednica koje su korisnici imovine, hramova, zemljišta i drugih nepokretnosti koji su od značaja kao kulturno dobro, ispunjavajući prporuke Venecijanske komisije, konstatovali su da se prihvataju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi propisani Zakonom o upravnom postupku, a suspidijarno i Zakonom o parničnom postupku.
"Prema tome garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici, potpuno su neosnovane i neutemeljene spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je rečeno, u članu 64 da vjerske zajednice koje su vlasnici hramova i nepokretnosti nastavljaju da koriste ove objekte do odluke državno organa nadležnog za pitanje državine, korišćenja i raspolaganja državnom imovinom", kazao je Pažin.
Na pitanje da li Vlada očekuje reakciju Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i kako će reagovati ako MCP pozove vjernike da brane hramove na ulici, Pažin je rekao da MCP nema od koga da brani hramove.
"Vlada ne namjerava da ulazi u te hramove, niti Vlada ima namjeru da onemogućava bilo koga da uživa vjerska prava u tim hramovima. Naravno da je pravo Mitropolije da učestvuje u slobodnom, pravnom diskursu o ovim pitanjima i sigran sam da njihov stav neće izostati. Moj dijalog sa MCP je bio vrlo korektan i profesionalan uz uzajamno uvažavanje", rekao je Pažin.
Vlada: Garantuje se puna sloboda vjeroispovijesti vjernicima i ravnopravan položaj vjerskih zajednica
Iz Vlade su saopštili da je riječ o izuzetno liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.
„Utvrđeni Predlog zakona garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nijesu vjernici“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da predloženi zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore koja je kroz vjekove građena i sticana od javnih prihoda države.
Iz Vlade su objasnili da je Predlogom zakona propisano da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
„Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati“, ističe se u saopštenju.
Svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom, kako se precizira, biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
Iz Vlade su rekli da je inoviranim tekstom Predloga zakona dodatno precizirano da djelovanje vjerske zajednice može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima.
Prema njihovim riječima, ostavljena je još šira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.
„Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica“, navodi se u saopštenju.
Ističe se da zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom.
Kako je saopšteno, uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja.
„Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog i budžeta lokalne samouprave“, piše u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom biti rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
„Takođe, u prelaznim i završnim odredbama, precizira se da vjerska zajednica nastavlja sa korišćenje određenog kulturnog dobra i nakon upisa prava državne svojine nad tom imovinom, do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem“, dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
