U više crnogorskih gradova i danas su održane litije i molebani povodom usvajanja Zakono o slobodi vjeroispovijesti.
Litija u Tivtu je završena nakon što su kod crkve Svetog Save uz zvonjavu zvona, građani sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem otpjevali njegovu verziju stare narodne pjesme "Ječam žnjela" i ispratili ga aplauzom.
Litija je ranije večeras krenula ulicama Tivta uz uzvike "Ne damo svetinje" i pjevanje crkvenih pjesama nakon što je u hramu Svetog Save održan moleban u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Litiju je predvodio Amfilohije.
Amfilohije je nakon molebana još jednom pozvao na povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
"Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada koja ga je donijela" poručio je Amfilohije
Među zastavama koje su nosili učesnici litije bio je i krstaš-barjak.
Oni su u obišli centar grada, zastali i pomolili se na gradskoj rivi Pine i magistralom od Kalimanja se vratili kod crkve Svetog Save.
Okupljeni su ranije ispred crkve pjevali duhovne i srpske patriotske pjesme, kao i himnu Svetog Save, te uzvikuju "Ne damo svetinje".
Ranije danas je stiglo i oko par hiljada ljudi koji su se do crkve Svetog Save uputili ranije danas sa raskrsnice Tivat-Kotor-Budva.
Oni su, noseći zastave Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske, ikone svetitelja i poruke protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prošetali od kotorskog kružnog toka do Tivta.
Zbog njihove protestne šetnje, za saobraćaj je bila zatvorena traka Jadranske magistrale od kotorske raskrsnice u smjeru prema Tivtu, pa su vozila iz Budve koja su išla prema Tivtu i Herceg Novom zbog toga preusmjeravana na stari put preko Kavča.
Knežević: Ponovo smo se sabrali i sabiraćemo se da se odupremo nastojanjima bezbožnika i nevjernika
Vladika Mileševske eparhije Atanasije služio je večeras moleban u crkvi Svete Petke u Pljevljima i predvodio je litiju, koja je prošla centralnim gradskim ulicama.
Molebanu i litiji prisustvovalo je više hiljada građana.
Litija se od crkve Svete Petke, kretala Ulicom, 1. decembra, Mila Peruničića, Kralja Petra i Tršovom.
Na raskrsnici kod zgrade Opštine Pljevlja novinar Milan Knežević pričitao je saopštenje Pljevaljskog odbora za odbranu svetinja.
"Evo nas opet, dvanaesti put, sabranih oko svog temelja i sljemena, u i oko kuće u kojoj se rađamo i umiremo, oko doma u kom se krštavamo i vjenčavamo i u kom opijela služimo. Ponovo smo se sabrali i sabiraćemo se da se odupremo nastojanjima bezbožnika i nevjernika da nam zatru taj isti i temelj i sljeme i da nas ostave na pustoj ledini kako bi nas što lakše mogli raznijeti olujni vjetrovi globalnog besmisla i propadanja. Mi večeras nismo ovdje da bi branili zemaljsko blago i carstvo ovoga svijeta. Nismo se okupili namjerni da upravljamo bilo kim i bilo čim sem svojom vjerom, svojom slobodnom voljom i razumom. Nije nas okupila namjera da upravljamo drugima i namećemo bilo šta ostalim građanima ove države. Okupila nas je nasušna i životna potreba da odbranimo svoju dušu od nečasne, bezbožničke i đavolske namjere vlasti koja hoće upravo dušu da nam uzme, i pretvori nas u poslušne robove, koji će se umjesto Bogu Svevišnjem moliti Milu Đukanoviću, Dušku Markoviću i njihovim seizima. Nemamo ništa protiv da se svako moli bogu ili liku koji odabere, ali imamo protiv da to budemo mi. Ne možemo, sve i da hoćemo, da prenebregnemo osam stotina godina istorije naše svete Srpske pravoslavne svetosavske crkve, osam stotina godina neprekidne svete liturgije koja se služi na ovim prostorima, osam stotina godina borbe za dobro i ljubav u čovjeku, a protiv nasilja, straha i laži", rekao je između ostalog Knežević.
Istakao je da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zakon protiv Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i nije samo pokušaj da se oduzmu materijalna i ovozemaljska dobra "naše svete Crkve, trudom i mukom sticana vjekovima, već i namjera i pokušaj da se oduzme ime naše crkve, sruši njen poredak i u krajnjem uništi njen pravoslavni duh".
“To niko nikada nije radio niti pokušao da uradi, pa čak su se čak i okupatori ustezali od rata protiv Boga. Od svih okupatora koji su dolazili na ove prostore samo je okupacioni guverner fašističke Italije Pircio Biroli pokušao da napravi pravoslavnu crkvu u granicama marionetske Crne Gore. Samo tada, i nikad prije i nikad poslije, samo u ono vrijeme kada su ubijani mitropoliti i sveštenici, golim životima braneći našu svetu Crkvu. Pokušaji da se to uradi danas, mimo crkvenih pravila i crkvenog ustava, da se Sveta Trojica, arhanđeli, Dovolja, Dubočica u kojoj je služio Sveti Vasilije Ostroški, uvedu u granice neke nove crkve u Crnoj Gori, kao da one već nisu u Crnoj Gori, jesu pokušaji da se ovi sveti hramovi uvedu u granice crkve nalik onoj koju je osnovao Pircio Biroli, a kakva je obećana na partijskom kongresu", rekao je Knežević.
On je rekao da se "ovdje radi o borbi na život i smrt, o borbi za opstanak pravoslavlja, očuvanju dostojanstva naše vjere, odbrani naših svetinja".
"Upravo zato što je sve potpuno jasno i potpuno nedvosmisleno pitamo se zašto među nama večeras nisu i naša braća, rođaci, kumovi, prijatelji... oni kršteni i vjenčani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi koji danas vrše vlast u Pljevljima? Zašto nema predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine od koga očekujemo da sjutra, po podnijetoj građanskoj inicijativi, zakaže vanrednu sjednicu Skupštine opštine Pljevlja? Možda čekaju upravo taj trenutak da se jasno i glasno opredijele protiv prokletog Zakona koji je podijelio ovu zemlju, da ostanu sa svojim narodom i svojom Crkvom. Ako jeste tako čekamo, strpljivo i smjerno. Mi vremena imamo, i snage imamo, i dovoljno nas ima da udarimo pečat na sve tapije koje smo od Gospoda našega dobili. A imaju li ga oni neka razmisle i neka izmjere. A dok to ne urade pozivamo ih da se manu sitnih pakosti, licitiranja sa brojkama koliko nas ima, pričama o enormnoj zagađenosti, pokušajima širenja glasina, panike, razdora, laži. A istina je da su Pljevlja u vrijeme održavanja litija najčistija. Pljevlja večeras mirišu na čiste ljudske duše, na tamjan i smirnu, i kao i cijela Crna Gora, Pljevlja večeras mirišu na slobodu. Ulicama crnogorskih gradova i večeras teku rijeke slobodnog naroda koji ne pristaje na nepravdu, na poniženje i na ropsku poslušnost! Te rijeke su i gdje god ima srpska duša koja, od Sidneja i Vladivostoka do Londona, Pariza i Vašingtona", rekao je Knežević.
Jokić: Nikšić je grad uzdignute glave, čista obraza i nasmijana lica, grad Svetog Vasilija Ostroškog
Nakon molebana koji je služen u hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, održana je litija koju je predvodilo sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Na gradskom Trgu govorio je protojerej stafrofor Slobodan Jokić, arhijerejski namjesnik nikšićki.
Kako je kazao Jokić, Nikšić se i zbog građana zove gospodinom gradom.
"Ovaj grad sa vama u njemu nikada nije povio glavu, nikada nije pao, izdao, jer ovaj grad se nikada nije umorio, bojao, nikada se nije predao i odustao. Ovaj grad je uvijek bio i danas jeste slobodan", poručio je Jokić.
Kako je kazao, Nikšić je grad uzdignute glave, čista obraza i nasmijana lica, grad Svetog Vasilija Ostroškog.
"I ovaj glas iz našeg grada odjekuje ovom zemljom, vaseljenom, tim glasom se prolamaju nebesa jer taj glas jasno govori - ne damo svetinje", poručio je on.
Pozvao je narod da se uzdigne iznad ličnih, stranačkih i nacionalnih podjela i razmirica, jer kako je kazao "Gospod nije u buri, žestini i svađi, već u jedinstvu, slozi, radosti i ljubavi".
"Da svi zajedno, bez razlike kažemo da ne damo svetinje, jer u njima je naše biće. Zato ova žrtva neće i ne smije propasti već ce živjeti i svjedočiti pred našim precima i potomcima da smo bili na putu istine i pravde", poručio je Jokić.
Novi moleban i litija biće održani u subotu jer, kako su kazali, veliki broj vjernika slavi Svetog Jovana, dok je u nedjelju u 13 časova na jezeru Krupac plivanje za časni krst.
Litija u Baru
Litija u Baru krenula je od Hrama Svetog Jovana Vladimira do centra grada.
U Beranama više hiljada građana
Više hiljada građana Berana i danas je mirnom litijom i molebanom u manastiru Đurđevi stupovi protestovalo protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Oni su se u 16 Časova okupili na već ustaljenom mjestu u centru grada, odakle su nastavili do tri kilometra udaljenog srednjovekovnog manastira.
Građanima koji su krenuli iz centra, na putu se pridružilo i nekoliko stotina mjestana Police i Dapsića, koji su pješice stigli iz svojih sela.
Litije i molebani u Beranama se od Božića organizuju četvrtkom i nedjeljom.
U ovom gradu je je sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke i episkopa Joanikija.
Na putu do manastira policija obezbjeđuje sve veće raskrsnice i saobraćajna čvorišta.
Od kada su crkveni velikodostojnici pozvali na mir, nije zabilježen ni jedan incident.
Skopljak: SPC neće potpisati nikakav dokument dok se ne ukine bezakonje
Litija u Bijelom Polju išla je od crkve svetih apostola Petra i Pavla, do crkve svetog Nikole u Nikoljcu.
Prije mirne protestne šetnje u crkvi je služen moleban i pročitan proglas Srpske pravoslavne crkve.
Obraćajući se okupljenim građanima poslije pročitanog proglasa Srpske pravoslavne crkve, jerej Nikola Skopljak je kazao da ih sve zajedno okuplja gospod Bog i majka božja Bogorodica i da SPC neće potpisani nikakav dokument, na koji poziva Vlada, dok se ne ukine bezakonje koje je vlast donijela usvajanjem Zakona o slobodi vjeroipsovijesti.
"Okuplja nas majka božjija Bogorodica koja nas štitii i pokriva svojom česnom rizom i pod kapom nebeskom i kada hodamo ovim ulicama, mi ne samo da protestujemo protiv ovog zakona, koji je, u stvari bezakonje. A kako Bog to namjesti, ministar pravde, potpredsjednik Vlade i premijer pričaju o nekom zakonu i nekoj pravdi. Ustala je čitava Crna Gora, ustao je svaki čovjek, sve što je živo na ovoj zemlji je ustalo protiv ovog bezakonja”, kazao je Skopljak.
On je istakao da niko na svijetu nije zaslužio da se progoni kako se to čini ovih dana sa crkvom i sa narodom pravoslavnim.
"Ovo nije samo udar na crkvu Božju, nego i na narod pravoslavni. Kao što ulaze u crkve i otimaju crkve, spremni su da nam iz grudi i dušu otimaju, i sve ono što se naziva srpsko, kao kičmeni stub otimaju svakom čovjeku. Rade na tome da Crna Gora više ne bude srpska Sparta, nego da služi kao nečija krpa, koju će neki vlastodršci i bezakonici da se odnose prema njoj. A to je draga, braćo i sestre, spremano na dugoročnom planu. Ako ovo izgubimo izgubićemo i sebe i svoje potomke", kazao je Skopljak, pozivajući narod da se u što većem broju okuplja na litijama.
Komentarišući preporuke ovih dana da se ne izlazi na ulice zbog navodnog zagađenja vazduha, Skopljak je kazao da se na litijama izliva velika blagodat božja koja svojom bladogaću čisti i štiti sve oko sebe.
Metodije: Rijeka ljudi ovih dana sliva iz ćivota svetaca i crnogorskog kamena
U Spužu je završena litija, a ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog okupljenima se obratio episkop doklijski Metodije.
On je kazao da se rijeka ljudi ovih dana sliva iz ćivota svetaca i crnogorskog kamena, i da je to rijeka istine, u kojoj ljudi pjevaju duhovne pjesme, mole se i povremeno uskliknu "ne damo svetinje".
Litija je išla od crkve Svetog Petra Cetinjskog ka Stologlavu pa dalje do Zorne crkve na Daljmu i nazad.
Sudija u penziji Milorad Savović je ispred Zorne crkve kazao je da je ono što se sada dešava u Crnoj Gori posljedica neriješenog nacionalnog pitanja
Litija koju predvodio Metodije održana je nakon molebana koji je održan u crkvi Svetog Petra Cetinjskog.
Više stotina građana bilo je u i ispred crkve sa ikonama u rukama.
Litija na Žabljaku nakon molebana u crkvi Svetog Preobraženja
Žabljačani su i večeras, nakon molebana u crkvi Svetog Preobraženja, krenuli u litiju ulicama tog grada.
Podno Durmitora od kraja decembra svakodnevno se održavaju molebani i litije, kojima se građani protive usvojenim Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Litija i u Plužinama
U Plužinama je u crkvi Svetog Jovana Krstitelja služen moleban nakon kojeg je ulicama tog grada prošla litija koju si predvodili iguman Pivskog manastira, Jeftimije Škuletić i plužinski paroh, jerej Miroslav Mihailović.
Mihailović se građanima koji su došli zahvalio na podršci i pozvao ih da i u nedjelju u 16 časova prisustvuju molebanu, a zatim i litiji.
Mještani sela Prošćenje pješice na moleban u Mojkovcu
Oko stotinak mještana sela Prošćenje, udaljenog oko desetak kilometara od Mojkovca, uputilo se danas pješice na moleban do crkve Hristovog rođenja u Mojkovcu.
Poslije molebana koji je služen u 17 časova građani su krenuli u litiju od crkve prema gornjem Mojkovcu i nazad.
Oni su se priključili ostalim Mojkovčanima, koji su bili učesnici litije u znak neslaganja sa Zakonom o slobodi vjerosipovijesti.
Molebani se u Mojkovcu, kako i u većini crnogorskih gradova, održavaju svakog četvrtka i nedjelje.
Bonus video:
