Od bankarskog ombudsmana Halila Kalača za devet mjeseci zaštitu je tražilo 358 klijenata banaka i mikrofinansijskih institucija (MFI), što je manje u odnosu na uporedni godišnji period kada je ta brojka bila 429.
“Do pada prijavljivanja kršenja finansijskih prava došlo je iz razloga što postupke zaštite kod pravosudnih organa građani pokreću bez prethodnog obraćanja ombudsmanu”, navodi se u izvještaju ombudsmana za devet mjeseci.
Kako je objašnjeno, prijave za kršenje finansijskih prava u ranijem periodu odnose se na korisnike kredita koji su vezani za valutnu klauzulu u švjacarskim francima.
"To se odnosi na dio klijenata korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima, koji su zbog neostvarivanja prava kod Adiko banke na sudu pokrenuli tužbu. Kada nijesu svoja prava ostvarili na sudu, pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure", navodi se u izvještaju.
Kalač je objasnio da su ovoj godini bile svega tri prijave krivičnih radnji prilikom žiriranja i da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena ili eliminisana.
Ukupno je za devet mjeseci procesuirano 33 zahtjeva, od čega se na rad banaka odnosili 29, a na rad mikrofinansijskih institucija četiri. Kalač je objasnio da su razlog za pad procesuiranih zahtjeva u odnosu na uporedni godišnji period kada ih je bilo 67 sudski sporovi korisnika kredita u švajcarskim francima koje je banka odbila da riješi i koje je prenijela na faktoring kompaniju Heta.
“Od ukupnog broja klijenata i žiranata koji su se obratili značajan broj njih, je upućen na vođenje internog postupka pred bankom odnosno MFI. Jedan broj klijenata i žiranata je tražio savjet kako da vode i kod kojih nadležnih organa da vode postupak za zaštitu svojih finansijskih prava. Klijenti i jemci koji su imali prigovore na spore sudske postupke upućeni su kod ombudsmana za ljudska prava i slobode”, objašnjeno je u izvještaju.
Prema podacima iz izvještaja pravna lica ( firme) su se žalila na nerazumijevanje banaka i MFI za položaj u kome su se našli zbog ekonomske krize. Konkretno, žalili su se da reprogram kredita koje im banke odobravaju ne rješava njihove probleme na duži rok, da su nepovoljni uslovi za odobravanje kredita i da su kamatne stope visoke.
Kalaču su se građani, između ostalog, žalili da im banke i MFI ne prihvataju reprogram kredita, da su visoki iznosi obračunatih troškova na kredite koji su u otplati i visoki zaračunati troškovi na tekuće račune i kreditne kartice.
Riješena 33 zahtjeva kod banaka
Od 33 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava, 10 ih je podnijeto u Podgorici, po četiri u Nikšiću i Budvi, a po dva u Ulcinju, Plavu i Danilovgradu.
"Svi postupci koji su pokrenuti u ovoj godini su riješeni”, navedeno je u izvještaju.
Najviše zahtjeva za pomoć bilo je zbog rada Crnogorske komercijalne banke 12, dok je na drugom mjestu NLB sa četiri zahtjeva, Este i Sosijete sa tri, Prva i Atlas sa po dva zahtjeva. Hipotekarna, Komercijalna i Adiko imale su po jedan zahtjev. OkončanI su i svi postupci kod MFI.
Bonus video:
