Vlada bi trebalo da izmijeni organizacionu strukturu državne uprave i preispita status brojnih samostalnih budžetskih jedinica. Na taj način bi se unaprijedila organizacija i način rada državne uprave, kao i cjelokupan sistem javnih finansija.
To su u razgovoru za “Vijesti” kazali član Senata državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik Aleksandar Damjanović (SNP).
Radulović objašnjava da bi Vlada uredbom ili godišnjim zakonom o budžetu mogla da postavi drugačiju organizaciju, dok Damjanović smatra da to pitanje treba riješiti posebnim zakonom o Vladi.
DRI je prije dva dana objavila reviziju pravilnosti i efekata rada Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi koji funkcioniše kao posebna budžetska jedinica sa preporukom da se taj status ukine i da se novac za njegovo funkcionisanje obezbijedi u okviru Generalnog sekretarijata Vlade. Utvrđeno je, između ostalog, da se Savjet ove godine nije nijednom sastao, ali da to nije omelo da 13 od 25 članova podijeli 36,7 hiljada eura naknada.
U tom Vladinom tijelu prošle godine je bilo 10 ministara i potpredsjednika Vlade (Igor Lukšić, Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Vladimir Kavarić, Budimir Šegrt, Zorica Kovačević, Radoje Žugić, Raško Konjević, Predrag Bošković, Zoran Pažin), šef kabineta premijera, kao i nekoliko savjetnika potpredsjednika Vlade, predstavnika Zajednice opština, parlamenta, organizacija poslodavaca...
Radulović je kazao “Vijestima” da njihove preporuke nemaju imperativni karakter.
“Vlada, koja shodno Ustavu vodi unutrašnju politiku i sama uređuje svoju organizacionu strukturu, na bazi nalaza DRI, može uvažiti preporuke iz revizorskog izvještaja. Vlada uredbom i godišnjim zakonom o budžetu može postaviti drugačiju organizaciju ili način finansiranja pojedinih segmenata izvršne vlasti u cilju unapređenja ukupnog sistema javnih finansija”, kazao je Radulović.
On je objasnio da su preporučili da Savjet bude program u okviru budžeta Generalnog sekretarijata jer je u pitanju radno tijelo Vlade, a zakon o budžetu precizno utvrđuje ko može imati status samostalne potrošačke jedinica.
“Na drugoj strani, na primjer, Poreska uprava (PU) organ je u sastavu Ministarstva finansija. Izgubila je status samostalnog državnog organa, a time i autonomiju u izvršenju budžeta, upravljanju ljudskim resursima i ovlašćenje da definiše sopstvenu organizacionu strukturu. Status organa u sastavu (programa u okviru matičnog ministarstva u godišnjem budžetu,) imaju i Uprava carina, Uprava policije, Direkcija za javne radove koji su veliki sistemi i koji su ranije imali status samostalnih potrošačkih jedinica”, kazao je Radulović.
Na primjeru PU on je objasnio da je njeno postojeće pozicioniranje u suprotnosti sa trendovima u zemljama OECD-a i dijelom limitira sposobnost da ostvari svoje ciljeve.
“U svom izjašnjenju na naš nalaz OECD navodi da veliki problem za nesmetano obavljanje osnovne funkcije - naplate javnih prihoda predstavlja trenutni organizacioni status jer nema organizacione cjeline neophodne za nesmetano funkcionisanje (službe za materijalno finansijske i računovodstvene poslove, javne nabavke, opšte, pravne i tehničke poslove, odjeljenje za unutrašnju reviziju...). Način za rješavanje tog problema je izmjena uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, čime bi PU postala samostalan organ kao što je to bila i do juna 2012. godine”, kazao je Radulović.
Sijaset virtuelnih institucija samo da bi se uzimale dnevnice
Damjanović je kazao da je revizija Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta još jedna u nizu revizija DRI koja pokazuje nekonzistentnost i svojevrsni nemar u organizaciji uprave.
“Na jednoj strani imamo 'virtuelne' samostalne subjekte na državnim jaslama, poput ovog tzv. savjeta koji služi kao servis za dopunsko finansiranje pojedinih vladinih činovnika iz 'jurišnog' ešalona. Na drugoj strani imamo Upravu carina ili PU koje su, kao srce prihodne strane budžeta, samo uprave u sastavu ministarstava, nesamostalne i podložne pritiscima svake vrste od strane funkcionera ministarstva”, rekao je Damjanović.
Način da se toj praksi jednom zauvijek stane na put, prema riječima Damjanovića, je da se umjesto uredbe o sistematizaciji državne uprave donese zakon o vladi.
“Uredba se svako malo mijenja shodno pojedinačnim apetitima i trenutnim interesima moćnih funkcionera. Treba da se donese zakon o vladi kojim bi se ove anomalije ispravile i koji bi obezbijedio adekvatan nadzor i jasnu ulogu svih segmenata državne uprave. Ovaj savjet nije jedina 'fiktivna', a samostalna budžetska jedinica, sa svim prednostima takvog statusa, već ih ima sijaset ”, kazao je Damjanović.
Dodao je da su u cilju unapređenja i rada i odgovornosti, neophodne korjenite promjene u organizaciji, te da način na koji se formira nova “vlada ucjena” govori o tome da ni sada nema volje i želje da se stvari mijenjaju.
Bonus video:
