Odlazeći predsjednik Vlade Milo Đukanović tokom protekle četiri godine ispunio je samo 30 odsto svog glavnog predizbornog obećanja od 40.000 novih radnih mjesta iz oktobra 2012. godine.
Prosječna zaposlenost u periodu januar-septembar 2012. godine, prema podacima Monstata, iznosila je 165.955 radnih mjesta dok za isti period ove godine iznosi 177.835.
"Želim da vam obećam da će naša koalicija u narednom četvorogodištu obezbijediti otvaranja novih 40 hiljada radnih mjesta", kazao je Đukanović na tribini svoje koalicije Evropska Crna Gora u oktobru 2012. godine.
Da je Vlada najzaslužnija za povećanje broja radnih mjesta od 12.000, može se zaključiti iz podataka o zaposlenosti u sektorima djelatnosti jer je za najmanje devet hiljada porastao broj radnika u administraciji, državnoj upravi i ostalim djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta.
Tako je broj radnih mjesta u administrativnim i pomoćnim službama za četiri godine povećan za pet hiljada, u državnoj upravi, odbrani i socijalnom osiguranju za 1.300, u obrazovanju za 700, zdravstvu i socijalnoj zaštiti za 800, stručnim i naučnim djelatnostima za 1.100, umjetnosti i zabavi za 900, komunalnim preduzećima za 400,...
Od privrednih djelatnosti povećan je broj radnih mjesta u uslugama smještaja i ishrane za 1.600, građevinarstvu za takođe 1.600, saobraćaju i skladištima za 1.100, poslovanju sa nekretninama za 300 i finansijskim poslovima za oko 100 radnih mjesta.
Istovremeno izgubljeno je 1.700 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, 1.400 u trgovini, u snabdijevanju električnom energijom 400, u rudarstvu 350,...
Iako donedavni ministar poljoprivrede Petar Ivanović godinama hvali svoj rad i govori o velikom napretku u ovoj oblasti, zvanična statistika i dalje taj napredak ne vidi. Prema podacima Monstata, prosječan broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u ovom periodu 2012. godine iznosio je 2.529, a sada je taj broj za skoro 200 manji i iznosi 2.346.
Prema podacima o zaposlenosti u opštinama, učinak Vlade bio je najgori u premijerovom rodnom gradu Nikšiću, gdje je broj radnih mjesta za jedan mandat smanjen za 1.600. Broj zaposlenih u ovom bivšem industrijskom centru se već decenijama stalno smanjuje, a samo u posljednjih šest godina pao je sa 16,6 na 12,9 hiljada.
Ni u rodnom gradu dosadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i novog mandatara Duška Markovića, nije ništa bolje. Mojkovac je prije četiri godine imao 1.329 zaposlenih, a sada 1.138.
Najveći rast u broju zaposlenih za četiri godine zabilježen je u Podgorici, sa 70.879 na 81.210. Rast broja zaposlenih u glavnom gradu od 10,3 hiljade čini čak 85 odsto ukupnog rasta na nivou Crne Gore.
Od drugih gradova značajni rast broja zaposlenih imali su Budva za 1.500 i Tivat za hiljadu. Od gradova na sjeveru vidljivog napretka je bilo u Bijelom Polju 10 odsto (broj zaposlenih povećan je za 700). Zavod za zapošljavanje (ZZZ) prošle sedmice je evidentirao oko 46 hiljada nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, iznosila 19,85 odsto.
Nezaposlenih više za 11 hiljada, naknada majkama nije uzrok
Iako su obećanja premijera o velikom ekonomskom rastu i povećanju broja radnih mjesta trebalo da znače i smanjenje nezaposlenosti, ona ne samo da nije smanjena već je i porasla i to za trećinu. Prosječan broj nezaposlenih u periodu januar-septembar 2012. iznosio je 30.084, a u ovoj godini 41.404.
Iz Vlade su ovaj problem pokušali da ublaže pričom da je do iznenadnog rasta broja nezaposlenih u proteklih godinu za devet hiljada došlo zbog usvajanja naknade za majke sa troje i više djece, odnosno da one koje su dobile tu naknadu nijesu brisane sa evidencije Birao, a da se mnoge sada prijavljuju kako bi ispunile uslove za tu naknadu.
Te pretpostavke mogu biti samo djelimično tačne. Broj nezaposlenih žena za godinu je povećan za 5,6 hiljada, a muškaraca za 3,6 hiljada.
Broje nezaposlenih žena na Birou uzrasta od 15 do 24 godine u proteklih 12 mjeseci povećan je za hiljadu, od 25 do 30 godina za 1.100, od 31 do 40 godina za 1.900, od 41 do 50 godina za 900, od 51 do 60 za 300, a od 61 do 67 godina života za 440.
Poslodavci tražili manje radnika
Prema polugodišnjem izvještaju Zavoda za zapošljavanje, poslodavci su u periodu januar-jun ove godine oglasili potrebu za 19,7 hiljada radnika. To je za 3,2 hiljade manje u odnosu na isti period prošle godine.
Od ukupnog broja oglašenih radnih mjesta 45 odsto se odnosi na srednjoškolska zanimanja, 40 odsto za nekvalifikovane ili polukvalifikovane radnike a svega 15 za zaposlene koji imaju višu ili visoku školsku spremu. Na kraju juna na birou rada je bilo 20 hiljada nezaposlenih sa srednjoškolskim diplomama ili četiri hiljade više nego godinu ranije.
Nekvalifikovanih ili polukvalifikovanih nezaposlenih bilo je 9,9 hiljada ili 4,3 hiljade više, a posao sa fakultetskom diplomom čekalo je 9,9 hiljada ili 700 više nego u junu prošle godine. Preko Zavoda je u ovih šest mjeseci zaposleno 6.973 nezaposlenih, od čega na neodređeno ili za stalno 633 a na neodređeno po ostalim vrstama ugovora 6.340.
Od ukupnog broja zaposlenih 1.490 su nekvalifikovani ili polukvalifikovani radnici, 3.666 sa srednjoškolskim i 1.817 sa fakultetskim diplomama. U istom perioduprošle godine zaposleno je 400 radnika više.
Bonus video:
