Činjenica da je bogatstvo u ekonomijama regiona jako koncentrisano među vrlo bogatima zabrinjava, jer može ograničiti jednake mogućnosti i podriti povjerenje u ključne ekonomske i političke institucije, rezultirajući slabijim dugoročnim rastom, ocijenila je Evropska banka za obnovu i razvoj ( EBRD ).
“To ukazuje na potrebu daljeg poboljšanja kvaliteta institucija, viših standarda upravljanja i transparentnosti, dosljednog sprovođenje zakona i daljih napora diverzifikacije ekonomije od pretjerane zavisnosti od zakupa prirodnih resursa”, navela je EBRD u novom Izvještaju o tranziciji 2016-17.
Iz EBRD poručuju da bi se oporezivanju bogatstva u državama u tranziciji (za razliku od oporezivanja dohotka ili potrošnje) mogla dati značajnija uloga kao izvoru državnih prihoda.
“Siromaštvo, nejednakost i prevelika koncentracija bogatstva među vrlo bogatim predstavljaju različite izazove koji zahtijevaju odvojene političke odgovore”, navodi se u izvještaju za države u kojima EBRD djeluje (jugoistočna Evropa, centralna Evropa i baltičke države, istočna evropa i Kavkaz, centralna Azija), među kojima je i Crna Gora.
U dijelu za Crnu Goru navodi se da je ekonomski rast ubrzan, ali javni dug naglo raste. Dodaje se da je 30. juna ove godine državni dug Crne Gore iznosio 2,4 milijarde, ili 62 odsto projektovanog BDP-a za 2016. Od ukupnog državnog duga, 87 odsto se odnosi na dug stranim kreditorima.
EBRD navodi da su ključna dva razloga za rast duga emitovanje euroobveznica vrijednih 500 miliona u martu 2015. godine i isplata prve tranše kineskog kredita (169 miliona eura ili 944 miliona dolara) za izgradnju autoputa.
“Dodatnih 205 miliona ovog kredita biće povučeno 2016. i gurnuće državni dug do kraja 2016. godine do blizu 70 odsto BDP-a”, upozorava EBRD .
Vlada, kako se podsjeća, očekuje da će projekat podstaći privredne aktivnosti i ojačati dugoročni potencijal rasta zemlje.
“Međutim, samo 30 odsto investicije pripada domaćim podizvođačima i većina radne snage će se uvoziti. Osim toga, Vlada je imala ozbiljnu predizbornu potrošnju za socijalna davanja i već vrlo rigidna struktura rashoda (penzije i plate čine oko polovinu ukupnih rashoda) ograničiće prostor za fiskalno prilagođavanje nakon izbora koji su bili u oktobru 2016. godine”, navodi se u izvještaju.
Među ključnim prioritetima Crne Gore za 2017. EBRD navodi zatezanje fiskalne politike, jer se predviđa da će javni dug porasti na oko 80 odsto BDP-a do 2018. godine.
“Dok su izgledi za rast Crne Gore dobri, fiskalni suficit (osim troškova na projektu autoputa) u narednim godinama bi bio važan za pružanje sigurnosti u dugoročnu održivost duga zemlje”, smatraju u EBRD .
Kao drugi ključni prioritet navode ubrzanje privatizacije, jer iako je većina ekonomije u privatnim rukama, neka važna imovina ostaje u državnom vlasništvu, a svježe investicije bi bile korisne.
“Vlada treba transparentno da pokuša da ubrza ugovore koji su trenutno u toku, ali još nijesu završeni”, poručuju iz EBRD .
Kao treći prioritet za 2017. EBRD navodi jačanje stabilnost finansijskog sektora.
“Značajan napredak je postignut u posljednjih nekoliko godina u prevazilaženju nasljeđa globalne krize, ali još postoji značajan prostor za poboljšanje. Važni koraci bi uključivali: konsolidaciju u bankarskom sektoru, provjeru kvaliteta imovine glavnih banaka, dodatno smanjenje nivoa nenaplativih kredita (NPL), povećanja rezervisanja za problematične kredite i jačanje nebankarskih izvora finansiranja”, navodi se u izvještaju.
Profitabilnost bankarskog sektora slaba
Profitabilnost crnogorskog bankarskog sektora je i dalje slaba, navedeno je u izvještaju EBRD . “Samo četiri banke uspjele su da ostvare povrat na kapital iznad 5 odsto. Udio nekvalitetnih kredita pao je sa 25 odsto u 2011. na 11,7 odsto od kraja juna 2016, ali je veći dio prebačen na faktoring kompanije koje su u vlasništvu banke, čineći nejasnima mjere rastrećenja za banke. Takođe, 'Podgorički model', rješavanja loših kredita pokazao se problematičnim za banke”, navodi EBRD .
Bonus video:
