Državna revizorska institucija (DRI) preporučila je Vladi Crne Gore da preispita rešenje da se poreski dug naplaćuje imovinom.
To iz razloga što je DRI tokom revizija o efikasnosti naplate poreskog duga imovinom obveznika utvrdila da primjena Uredbe o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika nije u značajnijoj mjeri doprinijela efikasnijoj naplati poreza i smanjenju poreskog duga, kao i da nije značajnije uticala na budžetske uštede u smislu smanjivanja izdataka zakupa prostorija za potrebe državnih organa.
Uz to, uredba u svim slučajevima nije obezbijedila da poreski obveznici koji su poreski dug platili imovinom urednije izmiruju poreske obaveze i da se rasterete poreskog duga.
"Država je u određenom broju slučajeva dobila suterene, garažna mjesta, nezavršene poslovne prostore i prostore u lošem stanju", kostatovala je vrhodna revizija u izvještaju o reviziji uspjeha "Efikasnost naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika" koji je danas objavila.
Kolegijum za tu reviziju činilu su senatori Branislav Radulović i Nikola Kovačević.
Vlada je uredbu donijela 2013. godine i tada je omogućeno da se dug ( zaključno sa 2012. godinom) iznad 100 hiljada eura plati imovinom.
Revizijom je utvrđeno da je zaključen 21 ugovor od čega 14 sa firmama i sedam sa opštinama.
Dužnici su imali ukupni dug od 34 miliona eura od čega je ugovorima definisano da se imovinom plati 23,35 miliona.
Od te sume realizovano je 12,72 miliona ili 54 odsto, dok je do završetka revizije ostalo nerealizovano 10,6 miliona.
Vrhovna revizija je konstatovala da je od ukupno 8.128 metara kvadratnih poslovnih prostora koji su stečeni naplatom poreskih potraţživanja, 4.147 metara kvbadratnih ili nešto malo izad polovine ( 51,03 odsto) dato na korišćenje državnim organima.
Predmet revizije bile su aktivnosti koje sprovode Ministarstvo finansija, Poreska uprava, Uprava za imovinu i Uprava za nekretnine.
DRI je zaključila da je izvršna vlast kršila uredbu jer je u pojedinim ugovorima unijeta odredba da su ugovorne strane saglasne da će se razlika između procijenjene vrijednosti poslovnog objekta i zemljišta utvrđenog duga koristiti za naplatu budućih poreskih obaveza što uredba nije dozvoljavala.
"Iako je primjena Uredbe trebalo da obezbijedi da stečena imovina bude iskorišćena za potrebe smještaja drţžavnih organa što podrazumijeva da su u pitanju kvalitetni poslovni prostori, revizijom je utvrđeno da su preuzimani prostori koji su namijenjeni za maloprodajne i ugostiteljske objekte, podrumski prostori, garaže, nezavršeni prostori, prostori koji nemaju upotrebnu dozvolu" navodi se u izvještaju.
Utvrđeno je da Uprava za imovinu ne posjeduje sve ugovore koji su zaključeni o naplati duga imovinom.
U izvještaju piše da je Vlada zaključkom Ministarstvo finansija da pripremi plan prodaje imovine koju država uzme po osnovu naplate poreskog duga, da definiše rokove i posebnim ugovorom reguliše da ako se imovina proda po cijeni nižoj od procijenjene razlika u cijeni bude obaveza poreskog dužnika.
DRI je konstatovala da pomoćnik ministra finasija za imovinu nije bio upoznat sa tim zaključkom, te da on nije realizovan.
DRI navodi da je davanjem na korišćenje imovine stečene naplatom poreskih potraživanja izdaci za zakup prostorija za potrebe državnih organa smanjeni su za 113.402 eura ili 3,17 odsto u odnosu na izdatke za zakup u 2015. godini.
Konstatovano je da je od 10 firmi sa kojima je zaključen ugovor o plaćanju poreskog duga imovinom njih pet su na crnoj listi Poreske uprave obavljenoj u julu sa ukupnim poreskim dugom od 6,11 miliona.
Prvo vidjeti koji se državni organ može smjestiti u neki objekat, pa ga tek onda uzeti od poreskog dužnika
DRI je preporučila da Ministarstvo finasija izradi plan upravljanja imovinom i plan prodaje imovine koju uzima od poreskih dužnika.
Preporučeno je da Direktorat za imovinu u ministarstvu i Uprava za imovinu izvrše kontrolu sprovođenja svih ugovorenih odredbi iz zaključenih ugovora vezanih za rokove adaptiranja nezavršenih poslovnih prostora.
Preporučeno je da se prije nego se neki objekat uzme ispita da li je on adekvatan i koji se državni organ tu može smjestiti.
Preporučeno je da PU dostavi ministarstvu podatke o stanju duga obveznika na dan podnošenja zahtjeva za plaćanje duga imovinom, da se izvrše isravke listova nepokretnosti, identifikuju sve nepokretnosti u državnoj svojini.
Bonus video:
