Bivši premijer i šef diplomatije Igor Lukšić u novom je radnom angažmanu - direktor je kompanije PricewaterhouseCoopers (PwC) za Jugoistočnu Evropu.
Sa te pozicije je učestvovao i na konferenciji “Engleski i razvoj” u srijedu u Podgorici.
Lukšić je krajem avgusta povukao kandidaturu za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija zbog lošeg plasmana u dva kruga nezvaničnog glasanja u Savjetu bezbjednosti UN.
Lukšić, koji je ekonomista i u PwC-u zadužen za region, posao operativno obavlja iz Crne Gore.
PwC je multinacionalna kompanija, sa sjedištem u Londonu, za usluge računovodstvenog, poreskog i poslovnog savjetovanja, specifičnog za pojedine industrije. Prema podacima sa sajta kompanije, PwC je sa kancelarijama u 157 zemalja i više od 220.000 ljudi, među vodećim konsultantskim firmama u svijetu.
PwC je jedna od četiri najveće revizorske kuće u svijetu. Kompanije u Crnoj Gori je često angažuju za reviziju finansijskih izvještaja o poslovanju.
PwC predstavlja mrežu društava članova unutar PricewaterhouseCoopers International Limited, od kojih je svako zasebno i nezavisno preduzeće.
Igor Lukšić je bio premijer pola mandata, od decembra 2010. do decembra 2012. Potom je u Vladi Mila Đukanovića bio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija. Vlada je odlučila krajem 2015. da Lukšića kandiduje za generalnog sekretara UN. Đukanović je to objavio nakon sjednice Vlade, ističući da su predstavnici izvršne vlasti "preliminarno razgovarali sa nekoliko zemalja i dobili pozitivno mišljenje o Lukšićevoj kandidaturi".
Lukšić je tada rekao da je ponosan što će svoju zemlju predstavljati, nakon 12 godina javnog iskustva, otvaranja pregovora sa EU i pozivnice za NATO.
Crnogorski kandidat je u prvom krugu glasanja bio na pretposljednjem - 11. mjestu, a na 9. nakon druge runde nezvaničnog glasanja. Troškovi kandidata Vlade, tokom kampanje za tu funkciju, iznosili su skoro 59 hiljada eura.
Lukšić je sedam godina bio i ministar finansija, što je obilježilo i saglasje sa izdavanjem garancija za kredite privatnim kompanijama, koje su uglavnom plaćali poreski obveznici Crne Gore. Posebno su problematične one za ruskog vlasnika Kombinata aluminijuma, koji su državni budžet koštale oko 130 miliona eura.
MANS je 2013.godine Vrhovnom državnom tužilaštvu podnosio krivičnu prijavu protiv više funkcionera Vlade, među kojima i protiv Lukšića, zbog "štete za državnu kasu".
"U 2009. je bilo pitanje izbora da li gasiti KAP ili omogućiti njegov opstanak. Po ovlašćenju Vlade, sve sam radio da KAP sačuvamo", govorio je Lukšić.
Bonus video:
