Iz kompanije “Capital Estate” saopštili su da nikome ništa ne duguju, sem svom osnivaču - kiparskoj firmi “Felixport enterprises limited“ koja je i blokirala 200.000 kvadrata njihove zemlje kao garanciju da će im vratiti pozajmicu od 100 miliona eura.
Reagovanje firme “Capital Estate” na tekst “Preduhitrili tužilaštvo, traže 100 miliona eura”, objavljujemo u cjelosti:
“U navedenom tekstu date su informacije koje se baziraju na netačnim podacima, proizvoljnim tumačenjima, a ne na činjeničnom stanju. Nadamo se da cilj teksta nije želja za senzacionalizmom ili želja da se sve investicije na područiju opštine Budva prikažu kao sumnjive. Zbog naših poslovnih partnera ističemo da naša kompanija nije ni u kakvoj blokadi i nastavlja da posluje i izvršava sve preuzete obaveze. Takve navode u tekstu razumijemo kao posledicu nepoznavanja instituta hipoteke. Na današnji dan 'Capital Estate' d.o.o. nema dugova prema bilo kome, osim duga prema svom osnivaču.
Mislimo da je to respektabilna činjenica imajući u obzir naše značajne investicije. U vezi uspostavljanja hipoteke na zemljište u našoj svojini, ista nije uspostavljena u želji da se preduhitri bilo šta, već u želji da se, u skladu sa zakonom, obezbijede potraživanja našeg osnivača, kao što to uostalom čine i druge kompanije. Vjerujemo da je većina građana i kompanija bila u situaciji da pozajmljuje novac (kao što smo ga mi pozajmili od našeg osnivača) i sigurni smo da je tada kao obezbjeđenje trebala biti uspostavljena hipoteka, makar kada su u pitanju veći novčani iznosi. Zato nas čudi što je jedan tako uobičajen pravni posao izazvao vaše toliko interesovanje. Ukoliko bilo ko smatra da u ovom pravnom poslu postoji nešto što može štetiti bilo čijim interesima, to može osporavati u skladu sa zakonom. Cilj naše kompanije od osnivanja do danas je razvoj eksluzivnih turističkih kapaciteta na crnogorskom primoriju.
Naša kompanija nikada nije prodavala zemljište koje je kupila, jer nijesmo osnovani sa željom da se bavimo preprodajom zemljišta i da na taj način zarađujemo. Razlozi zbog kojih do sada nijesmo realizovali svoje projekte su nepreciznosti u postojećim planskim dokumentima i tužbe kojima nam je osporavana i kojima nam se i danas osporava svojina. Naša kompanija nije investitor koji će krenuti u gradnju ukoliko svi odnosi nijesu u potpunosti riješeni, jer ne želimo da rizikujemo da investiramo desetine miliona eura u gradnju. Ukazujemo da je naša kompanija najveći dio zemljišta koji posjeduje u Crnoj Gori kupila u periodu 2005-2006. i svakako prije velike ekspanzije u kupovini zemljišta koja se desila u Crnoj Gori 2007-2008. g.
Zemljište koje smo kupovali u trenutku kupovine plaćano je po cijenama koje su u tom trenutku bile tržišne ili čak i iznad toga. Takav je slučaj i sa kupovinom zemljišta od Opštine Budva u Bečićima, Crvenoj glavici i Kuljačama. Zemljište od Opštine Budva, osim malog dijela koji je u skladu sa zakonom kupljen dokompletiranjem, kupovano je na javnim licitacijama i po javnim pozivima koje je raspisivala Opština i na kojima se moglo javiti svako zainteresovano lice. Tako je i cijena zemljišta mogla dostići i veću cijenu da je prilikom aukcija bilo učesnika koji su bili spremni da plate više. Na javnim licitacijama najlakše je odrediti tržišnu cijenu nepokretnosti, jer je to najveća postignuta cijena, a ne cijena za koju neko privatno misli da je tržišna. Izuzetno je bitno istaći da smo zemljište Opštini Budva plaćali 10% - 20% skuplje, a u nekim slučajevima i više, od zemljišta koje smo kupovali od fizičkih lica na istoj lokaciji u istom vremenskom intervalu. Fizička lica koja su nam tada prodavala zemljište najbolje su znala i procijenila koja je stvarna i tržišna cijena.
Navodi da je zemljište koje smo kupili od Opštine Budva ubrzo nakon kupovine urbanizovano i da mu je samim tim drastično porasla cijena, čime je navodno pričinjena šteta budžetu, su potpuno netačni i bez osnova. Sve parcele koje je naša kompanija kupila prije kupovine bile su urbanizovane bilo prostornim planovima višeg reda (kojima se jasno definiše namjena zemljišta kao i urbanistički parametri), bilo detaljnim urbanističkim planovima (kao što je slučaj sa zemljištem u Bečićima koje je urbanizovano DUP-om Bečići iz 1996.godine).
Investitori vode računa o ovim činjenicama i očekuju da država to zemljište u određenom vremenskom intervalu razradi detaljnim planovima i omogući gradnju. Sigurni smo da nijedan investitor nije investirao milione eura u kupovinu zemljišta sa namjerom da na kupljenom zemljištu gaji zelenilo. Ni na jednoj našoj lokaciji nije promijenjena namjena zemljišta (recimo da je zelenilo pretvoreno u građevinsko zemljište ili turizam u stanovanje) i na taj način nam omogućen bilo kakav profit.
Zemljište koje smo kupili i danas ima urbanistički istu namjenu kao i prilikom kupovine (turizam i turistički sadržaji). Danas je jasno da drastični skok cijena zemljišta u Crnoj Gori nije posledica detaljne urbanizacije zemljišta, jer su planovi postojali (bilo višeg reda ili detaljni planovi) već je razloga tome nerealan porast potražnje za istim. Kao dokaz ovoga može poslužiti činjenica da su se cijene zemljišta u opštini Budva vratile na nivo prije ekspanzije, pa se zemljište u Kuljačama može danas kupiti za 35 eura/m2 kao i prije ekspanzije. Takva je i procjena nadležne uprave za nekretnine koje ovo zemljište procjenjuje po sličnoj cijeni.
Jasno nam je da kao investitor koji je kupio značajne komplekse zemljišta možemo biti predmet interesovanja nadležnih državnih organa koji žele da provjere sve te transakcije. Ni u postojećem interesovanju nadležnih državnih organa ne nalazimo ništa čudno, isto kao što nijesmo nalazili ništa čudno u dosadašnjem interesovanju tužilaštva, poreskih organa ili Uprave za sprečavanje pranja novca koji su ispitivali naše poslovanje i nijesu našli bilo kakve nepravilnosti”.
Bonus video:
