Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore (NPCG) tražilo je od zaposlenih da popune socijalnu kartu i upišu brojne lične podatke.
Preduzeće od radnika zahtijeva da odgovore na pitanja da li imaju crnogorsko ili srpsko državljanstvo, da li su u braku ili razvedeni... U socijalnoj karti, u koju “Vijesti” imaju uvid, zaposleni treba da upišu i koliko imaju djece, pastorčadi, da li imaju, braću, sestre, roditelje, unučad, usvojenu djecu...
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović “Vijestima” je kazao da se u ovom slučaju radi o obradi podataka koji nijesu na zakonit način zasnovani, te da se još manje radi o podacima “koji su na pošten način obrađeni”.
Lacmanović je objasnio da se radi o većem obimu obrade podataka nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha za koju su namijenjeni, kao i da dobar dio podataka koji NPCG traži spada u posebnu kategoriju podataka koji se na poseban način štite i do njih je teže doći.
“Ako neko konkuriše za posao u javnom preduzeću dokaz o državljanstvu se najčešće traži prilikom oglasa. Tražiti od nekoga da odgovori posjeduje li još neko državljanstvo je nepoštena i po zakonu nezasnovana obrada ličnih podataka. To preduzeće čiji je osnivač država ne može i ne treba da traži,” objasnio je Lacmanović.
Pojasnio je da je za nekog poslodavca najmanje bitan bračni status nekog zaposlenog i da li ima dijete, pastorče ili kako izdržava porodicu.
“Znači, radi se obradi podataka koji nijesu po zakonu zasnovani, a još manje se radi o podacima koji su na pošten način obrađeni. Treba konstatovati da obim podataka može odgovarati svrsi za koju se prikupljaju i namjeni koja se u tom slučaju može ostvariti. Lični podaci se mogu obrađivati uz saglasnost lica čiji se podaci prikupljaju ili ako se radi o poslovima od javnog značaja. U konkretnom slučaju, teško se može govoriti o saglasnosti zaposlenih”, kazao je Lacmanović.
Iz preduzeća nijesu jasno odgovorili na pitanje “Vijesti” na osnovu kojeg zakona ili podzakonskog akta traže podatke ličnog karaktera.
Iz NPCG su objasnili da se većina traženih podataka već nalazi u pravnoj i finansijskoj službi preduzeća i predstavlja podatke koji su neophodni u procesu zasnivanja radnog odnosa, osiguranja člana familije...
“Potrebni su radi praćenja broja dana odmora i slično. Kroz program će se podaci kadrovske baze sistematizovati. Shodno našem kolektivnom ugovoru broj dana godišnjeg odmora se određuje, između ostalog, u zavisnosti od broja djece,” kazala je “Vijestima” direktorica NPCG Azra Vuković.
Ona je objasnila da su podatke tražili da bi dopunili novu bazu podataka.
“Izvještaj Državne revizorske institucije sa mjerama i preporukama je prepoznao kao jedan od problema i neadekvatno korišćenje finansijskog softvera u preduzeću. Naime, sva finansijska dokumentacija se vodi u jednom sistemu koji se naziva MG soft, a obračuni zarada se vrše u drugom sistemu. Imajući u vidu potrebu da se svi podaci o zaposlenima evidentiraju u novoj bazi podataka pokrenuto je prikupljanje nedostajućih podataka za bazu. Korišćena je forma koju ne koristi samo NPCG, nego i druge institucije koje koriste softver MG soft”, kazala je Vukovićeva.
Prema njenim riječima, to što se traže podaci o državljanstvu nikako se ne može smatrati prebrojavanjem zaposlenih po nacionalnoj pripadnosti.
“Upravo sam ja primjer da je to tako. Nacionalnu pripadnost zaposlenih nije niko tražio. Postojeća forma se koristi da omogući blagovremeno djelovanje u situacijama u kojima ističe dozvola za rad ukoliko imamo zaposlene strane državljane za određivanje dana godišnjih odmora i slično”, kazala je Vukovićeva.
Zaposleni se boje posljedica ako ne dostave podatke
Lacmanović je kazao da ako se dogodi da neko od zaposlenih ne dostavi podatke može da trpi posljedice i da je bitno utvrditi da li se ti podaci traže pod oznakom “nije obavezno”.
“Čak i u tom slučaju radi se o traženju podataka koji se ne mogu podvesti pod poštenu obradu ličnih podataka,” istakao je Lacmanović, dodajući da je poštena obrada termin koji zakon poznaje.
Lacmanović je rekao da se zaposleni uvijek pitaju kakve će posljedice trpjeti ako ne dostave podatke i da se u slučaju NPCG može desiti da se radi o nametnutoj ili iznuđenoj saglasnosti volje osobe čiji se podaci obrađuju.
Bonus video:
