Tumačenje Centralne banke da Telenor, prilikom pozajmljivanja novca povezanoj firmi, nije prekršio zakon jer je samo jednom postupio suprotno zakonu, dokazuje da Crna Gora odavno nije zemlja u kojoj je zakon isti za svakoga, ocijenio je nezavisni poslanik Mladen Bojanić.
“Ukoliko bi se ovako nakaradno tumačenje zakona od strane regulatora bankarskog tržišta analogno primijenilo i na druge oblasti, onda se jednokratne prevare, krađe ili bilo koje zakonom zabranjeno djelo ili djelovanje ne smatra kršenjem zakona“, rekao je „Vijestima“ Bojanić, nezadovoljan odgovorom na pitanje koje je nakon mjesec dobio iz CBCG posredstvom Ministarstva finansija, a u vezi sa spornim dugogodišnjim pozajmicama Telenora povezanim firmama. Telenor je povezanom licu Cosmo Bulgaria pozajmio 85 miliona eura uz kamatnu stopu šestomjesečni Euribor uvećan za maržu od 5,5 odsto.
Guverner CBCG Milojica Dakić odgovorio je Bojaniću da je CBCG, u cilju provjere da li je pored te transakcije Telenor imao i drugih sličnih transakcija i pod kojim uslovom su obavljene, krajem juna 2016. uputio zahtjev za dostavljanje informacija i podataka od značaja za zauzmanje stava.
„Od pomenutog privrednog društva smo dobili izjašnjenje da je u prethodnom periodu obavilo samo pomenutu transakciju pozajmljivanja, sa dokazima koji potvrđuju tu izjavu. Na osnovu raspoloživih informacija CBCG nije došao do saznanja koja upućuju na to da je Telenor obavljao više transakcija sličnog karaktera, pa je ocijenjeno da nijesu ispunjeni uslovi da se takvo jednokratno pozajmljivanje sredstava od strane Telenora može tretirati kao nedozvoljeno obavljanje bankarskih poslova, u smislu člana 4 Zakona o bankama“, naveo je Dakić u odgovoru.
Članom 4 (stav 1) Zakona o bankama propisano je da pravna i fizička lica ne smiju, bez potrebne dozvole CBCG, da se, u vidu djelatnosti ili zanimanja bave bankarskim poslovima. Bojanić je tražio mišljenje od CBCG da li je Telenor, kao pravno lice, imajući u vidu odredbe važećeg Zakona o bankama, mogao pozajmljivati novac uz pripadajuću kamatu drugom povezanom licu.
„Pravnici se sigurno smiju ovakvom stavu CBCG, ali to nije za utjehu građanima jer se osjećaju nemoćno i poniženo“, istakao je Bojanić.
Davanje kredita drugom pravnom licu je klasični bankarski posao koji je, prema Zakonu o bankama zabranjen u Crnoj Gori, za sve koji ne predstavljaju finansijske institucije, odnosno, banke.
„Ako to ima pravo da radi Telenor, onda to pravo ima svako drugo crnogorsko preduzeće bez ikakve obaveze da traži licencu od CBCG za obavljanje tih poslova. To je klasični bankarski posao“, istakao je Bojanić.
Kako su “Vijesti” ranije objavile, sjedište vlasnika crnogorske kompanije preseljeno je iz Norveške u Dansku krajem 2013. Zbog toga je crnogorski budžet prilikom oporezivanja isplaćene dividende od 214.236.305 eura, u prvom kvartalu 2016. ostao legalno zakinut za osam miliona eura jer je primijenjen Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Danskom koji je naslijeđen od bivše SFRJ. Zbog toga je primijenjena niža stopa poreza od pet odsto i naplaćen porez od 11.275.595, umjesto oko 19,2 miliona da je primijenjena važeća stopa od devet odsto.
Prethodno je podgorička kompanija niz godina ostvarenu dobit pozajmljivala povezanoj firmi uz kamatu, umjesto da isplati akcionaru dividendu i Crnoj Gori plati pripadajući porez po odbitku.
Davanju kredita Telenora prethodilo je, kako napominje Bojanić, davanje nekog mišljenja od CBCG.
U junu CBCG bio nenadležan za pozajmice između preduzeća
Na pitanja “Vijesti” iz juna ove godine, da li jedno pravno lice ima pravo da drugom pravnom licu daje pozajmicu uz određenu kamatnu stopu, kojim zakonom je to kod nas regulisano i da li je Telenor prekršio zakon (i ukoliko jeste, koje mjere će CBCG preduzeti) zbog pozajmice povezanom licu Cosmo Bulgaria od 85 miliona uz kamatnu stopu šestomjesečni Euribor uvećan za maržu od 5,5 odsto, iz CBCG su odgovorili: „Centralna banka nije nadležna za razmatranje pitanja pozajmljivanja sredstava između pravnih lica čije poslovanje ne kontroliše”.
Bonus video:
