Ministar finansija Raško Konjević danas je predao predlog za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim je za usluge hrane i pića u luksuznim hotelima uveden PDV od 7 odsto, dok ostali hotelijeri i ugostitelji plaćaju 19 odsto.
Sporni član zakona, kao amandman predložili su poslanici DPS-a Predrag Sekulić, Marta Šćepanović i Zoran Jelić. Za njega su 30. jula glasali poslanici DPS-a, Pozitivne, SD-a i stranaka manjina.
Konjević traži ukidanje ovog člana jer smatra da krši ustavno načelo o jednakosti, kao i da je u suprotnosti sa direktivom EU o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost, praksom Suda pravde Evropske unije i zakonom o ratifikaciji Sporazuma o pridruživanju EU.
On je na konferenciji za novinare citirao član 17 stav 2 Ustava Crne Gore u kojem piše “Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo”, kao i iz sudske prakse Suda pravde EU iz ranijeg sličnog slučaja “...Ovaj princip zabranjuje da se pružanje sličnih dobara i usluga, među kojima postoji konkurencija, tretira različito u PDV svrhe, te stoga dobra i usluge moraju biti podvrgnute identičnoj poreskoj stopi”.
"Ovaj amandman DPS-a daje privilegije za 15-tak vlasnika hotela da plaćaju PDV od 7 odsto, dok za ostalih oko 2.300 hotelijera i ugostitelja ostaje 19 odsto. Ovim se toj grupi privilegovanih daje mogućnost da ostvare ekstra dobit od 12 odsto svog prometa. Problem je i što se smanjene PDV-a odnosi i na prodaju alkoholnih pića, što je u suprotnosti sa smjernicama EU", kazao je Konjević.
On je naveo da se time uvodi različit poreski tretman u identičnim pravnim situacija, zavisno od broja zvijezdica i mjesta gdje se nalazi poreski obveznik, što je diskriminacija.
"I pored negativnog mišljenja Ministarstva finansija DPS i njegovi partneri su u ponoćnom glasanju izglasali da oni koji imaju više dobiju još, a da se uzima više od onih koji imaju manje. Nakon što su predali jednu pa zatim i drugu verziju amandmana, zatražio sam od Vlade povlačenje zakona iz procedure, ali sam bio preglasan od dobrog dijela ministara iz DPS-a", kazao je Konjević.
Ministar očekuje da će Ustavni sud što prije uzeti u razmatranje ovaj predlog, kao i da će konstatovati očigledno i proglasiti neustavnim ovaj član zakona.
Sporni član predviđa da niža stopa poreza važi za hotele sa pet zvijezdica u centralnoj i promorskoj regiji i za hotele sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru.
Na pitanje da li će biti spreman rebalans budžeta za narednu sjednicu Vlade, Konjević je kazao da je predlog rebalansa predat Komisiji potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića još u julu ali da očigledno da nekom politički neodgovara da pred izbore pokreće priču o stanju javnih finansija i o tome kada je došlo do toga da imamo poreski dug državi od 770 miliona eura.
"Trebalo bi da objasne kako to 500 miliona eura poreskog duga nije naplaćeno. Ko je odgovoran", pitao je Konjević.
Osvrnuo se i na predlog bivšeg ministra Radoja Žugića, sada savjetnika premijera, koji je predložio da se povećanjem PDV, akciza na gorivo, smanjenjem plata i penzija, otpuštanjima u javnom sektoru i oporezivanjem dijela penzija poboljšaju javne finansije i smanji javni dug.
"Javni dug je 65 odsto BDP-a a u naredne dvije godine doći će do 78 odsto. U naredne četiri godine moramo da se zadužimo dvije milijarde eura da bi vratili ono što smo se do sada zadužili platili kamate i podmirili deficit. Istovremeno predlažu smanjenje poreza na luksuzne hotele, a traže za druge povećanje poreza i smanjenje plata i penzija. Daje se onima koji već imaju, a udara na najsiromašnije", kazao je Konjević.
On je naveo da budžetu zbog izmjena zakona o zaradama u javnom sektoru nedostaje 17 miliona eura, za isplatu naknada majkama sa više od troje djece 34 miliona, kao i da je potrebno obezbjediti novac za isplatu prispjelih garancija koje su ranije date državnim kompanijama koje ih ne mogu vratiti.
"Smatra da se novac ne treba obezbjediti novim zaduživanjima, naručito ne na način kao što je to do sada rađeno, jer od početka godine imamo pad kreditnog rejtinga i kamate su nam 5,7 ili 6 odsto. Imaćemo sada 50 miliona eura prihoda od ustupanja radio-difiznog spektra, ostatak se može obezbjediti uštedama i boljom naplatom prihoda. Ako bude potrebno dio bi se mogli zadužiti emitovanjem obveznica na domaćem tržištu. Hrvatska se nedavno na svom tržištu zadužila 800 miliona po kamatama od 2,7 odsto, što je mnogo manje nego što su se ranije u ministarstvu hvalili da su se uspješno zadužili", kazao je Konjević.
Bonus video:
