Ministarstvo finansija je vladinim komisijama dostavilo izmjene i dopune Zakon o zaradama u javnom sektoru kojima će se smanjiti koeficijenti a time i plate državnih funkcionera, povećati za ljekare i zaposlenima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Iz zakona će biti izbrisan sporni dio za javna i komunalna preduzeća, kojim je bilo predviđeno smanjenje zarada radnicima sa zanatskim zanimanjima.
To je juče “Vijestima” izjavio novi ministar finansija Raško Konjević.
Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je u martu ove godine stupio na snagu i izazvao brojne probleme, izglasan je glasovima DPS-a, Pozitivne, SD i dijela manjina.
“Zakon je u nekim segmentima neprimjenjiv, a jednim dijelom nepravedan prema ljekarima, zaposlenima u ZIKS-u i radnicima u preduzećima sa srednjim nivoom obrazovanja. Ministarstvo finansija je vladinim komisijama dostavilo izmjene i dopune zakona kako bi se ispravile odredbe koje su neprimjenjive u praksi ili su nepravedne”, kazao je Konjević.
On je naveo da je nedopustivo da država zarade oko 1.400 ljekara svodi na nivo koji ne odgovara važnosti te profesije za jedno društvo kao i nivou odgovornosti i težine posla i dužine školovanja.
“Ne može biti pravedno društvo u kome doktor medicine, specijalista ili supspecijalista ima manji koeficijent od savjetnika generalnog sekretara vlade. Stoga je ministarstvo usaglasilo stavove sa Sindikatom ljekara i Vladi predložilo uvećanje njihovih koeficijenata imajući u vidu da oni nijesu prihvatili nedavno usvojeni kolektivni ugovor. S druge strane, svim funkcionerima i na državnom i na lokalnom nivou iz grupe poslova A, B i C plate će biti smanjene za dva koeficijenta iz člana 22 zakona”, naveo je Konjević.
Ovim izmjenama neto zarade državnih funkcionera iz ovih grupa, kojih ima oko 800, bile bi niže za oko 120 eura, dok bi otprilike za taj iznos bile povećane zarade ljekara. Doktor medicine bi sada imao koeficijent 11 ili oko 690 eura osnovnu neto zaradu, ljekar specijalista 15 ili 940 eura, a subspecijalista 16 ili 1.010 eura.
Zaposleni u ZIKS-u, predlogom Ministarstva finansija, biće prepoznati u zakonu kako bi mogli da ostvare prava na sličan način kao zaposleni u Upravi policije i Vojsci.
“U važećem zakonu njihov status nije prepoznat na odgovorajući način i nakon razgovora sa sindikatom ZIKS-a Ministarstvo finansija je uvažilo njihove zahtjeve kao opravdane”, naveo je Konjević.
Mnoge Opštine su zbog zakona bile u problemu jer zbog potpisanog reprograma poreskih obaveza i donesenih sanacionih planova, nijesu bile u mogućnosti da isplaćuju zarade prema predviđenim koeficijentima iz zakona.
“Lokalne samouprave moći će shodno izmjenama i dopunama zakona donijeti odluke o zaradama sa nižim koeficijentima od onih utvrđenih zakonom kako ne bi doveli u pitanje fiskalnu održivost svojih opština. Obračunski koeficijent za lokalne samouprave se može razlikovati od onog na državnom nivou ukoliko opština ima fiskalnog potencijala i dobije odobrenje Vlade. Time će se prepoznati i specifičnost opština koje nijesu poreski dužnici kao recimo Kotor, Tivat, Herceg Novi i Podgorica”, naveo je Konjević.
Pitanja zarada u privrednim društvima na lokalnom i državnom nivou neće biti predmet novog zakona jer tim pitanjima, kako je navedeno, treba da se bave organi upravljanja u tim kompanijama.
“U tim firmama postoje upravni odbori u kojima se primaju nadoknade pa će odgovornost njihovih članova biti da upravljaju kompanijama na zadovoljavajući način. Važećim zakonom zarade radnika u privrednim društvima trebalo bi da se smanje za ona zvanja koja ne podrazumijevaju visoku školsku spremu a takvih je najviše. Zbog toga smo eliminisali tu obavezu ostavljajući da organi upravljanja tih kompanija u skladu sa finansijskim stanjem upravljanju svojim zaradama jer se te komapanije ne finansiraju iz budžeta nego od prikupljenih prihoda za obavljanje javne funkcije”, naveo je Konjević.
I javne firme će plaćati pune poreze
Ministarstvo finansija neće ubuduće imati toleranciju prema poreskim dugovima privrednih subjekata ni na državnom ni na lokalnom nivou kada su u pitanju obaveze za poreze i doprinose. Moraće se isplaćivati plate u bruto obliku jer se tako štite i prava radnika”, kazao je Konjević.
On je naveo i da će se pitanje zarada regulatornih agencija vratiti u nadležnost Skupštine Crne Gore koja i odobrava finansijske planove ovih institucija.
Bonus video:
