Korupcija je jedan od ključnih problema na koji privreda godinama ukazuje, a Vlada i svi drugi relevantni činioci moraju pokazati više odlučnosti u prevazilaženju izazova koji stoje pred crnogorskom ekonomijom.
To je poruka Unije poslodavaca (UPCG) koju su “Vijesti” pitale da li dijeli konstataciju iz izvještaja Heritage fondacije da se korupcija prožima u sprovođenju zakona i kako komentarišu to što je država na najnovijoj listi ekonomskih sloboda te fondacije pala za 24 pozicije.
Ko je odgovoran za pad države na najnovijoj listi ekonomskiih sloboda američke Heritage fondacije i koje će mjere izvršna vlast sprovesti na suzbijanju korupcije u zdravstvu, obrazovanju i svim nivoima vlasti pitanja su “Vijesti” na koja Vlada skoro deset dana nema odgovor.
Crna Gora je na na toj listi zauzela 92. mjesto od ukupno 180 rangiranih država, što je pad od 24 pozicije u odnosu na prošlu godinu.
Od zemalja regiona Crna Gora ima najgori učinak na to listi, a korupcija na svim nivoima vlasti i politizovano sudstvo su najupečatljivija zapažanja u izvještaju.
Negativne ocjene za Vladu premijera Duška Markovića kada je u pitanju ekonomija države iz međunarodnih krugova su zvanično stigle i početkom novembra kada je Svjetska banka(SB) Crnu Goru u prošlogodišnjem izvještaju o lakoći poslovanja (doing business) rangirala osam mjesta niže u odnosu na uporedni godišnji period i stavila je na 50. mjesto od 190 zemalja koliko ih je na listi. Ispred Crne Gore po lakoći poslovanja od zemalja Zapadnog Balkana nalaze se Makedonija (10), Kosovo (44) i Srbija (48), dok su lošiji rezultat od Crne Gore imale Albanija (63) i BiH (89).SB je konstatovala da Crna Gora nije napravila napredak ni u jednoj oblasti koja se mjeri u izvještaju.
Realni sektor ne ostaje imun na negativno
Iz Unije poslodavaca (UPCG) za “Vijesti” su kazali da od svog osnivanja ističu da je postojanje korupcije jedan od ključnih problema crnogorske privrede, što su dokumentovali 2013. godine kroz Izvještaj o stvaranju ambijenta o održivom razvoju preduzeća u Crnoj Gori.
“Prisustvo korupcije je pojava koja šteti cjelokupnom društvu i stvara ambijent koji je nespojiv sa razvojem tog društva. Niti ekonomija, niti realni sektor ne mogu ostati imuni na negativne uticaje korupcije, pa se kroz nedovoljno poštovanje principa vladavine prava manifestuju različiti problemi za privredne subjekte. UPCG od osnivanja insistira na postojanju korupcije kao jednom od ključnih problema crnogorske privrede. Taj stav smo dokumentovali 2013. godine kroz Izvještaj o stvaranju ambijenta o održivom razvoju preduzeća u Crnoj Gori. U vezi sa tim stavom, a u skladu sa našim krugom djelovanja nastojimo da budemo aktivni učesnici u reformaciji društva i smanjivanju i iskorjenjivanju korupcije jer je to jedan od ključnih preduslova za napredak”, poručili su iz UPCG-a.
Kako su objasnili, negativni trendovi u raznim izvještajima i listama na globalnom nivou imaju uzročno-posljedičnu korelaciju sa poslovnim ambijentom.
“Tako, ako sprovođenjem adekvatnih politika i dovoljnim nivoom kvaliteta djelovanja prilikom sprovođenja ostvarimo pozitivne iskorake u unapređenju poslovnog ambijenta, automatski ćemo popraviti svoju poziciju na relevantnim adresama. Zbog toga UPCG smatra da Vlada i svi drugi releventni činioci moraju pokazati više odlučnosti u prevazilaženju izazova koji stoje pred našom ekonomijom. Smatramo da fokus treba i mora biti usmjeren ka otklanjanju svih onih faktora koji svojim postojanjem bavljenje biznisom u Crnoj Gori čine teškim, a koji su proizvod neke anomalije koja ne smije postojati u državi koja sebe u budućnosti vidi kao članicu EU” istakli su u UPCG.
Ozbiljna reforma samo uz političku volju
Predstavnik pokreta URA Miloš Konatar za “Vijesti” je kazao da je pad na listi ekonomskih sloboda podatak koji zabrinjava, te da je opozicija upozorala da je stanje javnih finansija sa višegodišnjim deficitom i odnosom javnog duga i bruto-domaćeg proizvoda (BDP) neodrživo na duži rok.
Konatar“Tu je i politički uticaj na sudsvo, visok nivo korupcije... Posljedica svega toga je da sa ovakvim parametrima nećemo moći da privučemo ozbiljne i kreditbilne investitore sa zapada. Sa ovakvim mjesto na listi Heritage fondacije i sa parametrima koje smo imali na Doing business listi ozbiljni investitori će nas zaobilaziti i privlačićemo sumnjive investitore sa istoka”, ocijenio je Konatar.
On je objasnio da je važno prepoznati neophodnost reformi za koje je potrebna politička volja i da bi se one sprovele glavni preduslov je smjena vlasti.
Iz Heritage fondacije su objasnili da se Crna Gora i ove godine našla u zoni umjereno slobodnih zemalja uz, kako je navedeno, nagli pad fiskalnog zdravlja, kao i skromno viših bodova za slobodu rada, integritet vlade i imovinska prava. Pad je zabilježen u monetarnoj slobodi i državnoj potrošnji, dok su na istom nivou ostale trgovinska, finansijska i investiciona sloboda.
“Ekonomija raste, ali budući izgledi su neizvjesni u odsustvu velikih reformi politike. Privatizacija državnih preduzeća je usporena, a institucionalna posvećenost snažnoj zaštiti imovinskih prava ili efikasne mjere protiv korupcije i dalje su slabe”, navodi se u izvještaju.
Vlada bi, kako je saopšteno, trebalo da ojača finansije javnog sektora i da upravlja velikim deficitom tekućeg računa, ali kombinovani efekti velikih investicija u javnu infrastrukturu i nekoliko skupih novih socijalnih programa direktno su izazvali fiskalnu održivost. Sudski sistem ostaje podložan političkom uplitanju i neefikasnosti. Sudstvo je, kako su rekli, odavno politizovano. Korupcija se prožima u zdravstvu i obrazovanju i na svim nivoima vlasti, uključujući sprovođenje zakona.
Liberalizacija tržišta zavisi od slobode
Iz UPCG su kazali da ekonomska sloboda, odnosno njen nivo u određenoj državi, relevantan je indikator stanja u cjelokupnom ekonomskom sistemu te države.
“Njena vezanost za liberalizaciju tržišta čini je još bitnijom za nas u Crnoj Gori, naročito imajući u vidu činjenicu da smo kandidat za članstvo u EU. Zato pad na listi ekonomskih sloboda prepoznajemo kao negativnu pojavu koja opominje da se kao društvo moramo dodatno posvetiti tom segmentu ekonomije i njenog daljeg razvoja”, poručili su iz UPCG:
Ponavljaju da je „gorući” problem poslodavaca i ekonomije dramatično visok udio sive ekonomije u BDP -u (procjene su da je isti na nivou od oko 35 do 40 odsto).
Bonus video:
