Parolu morsko dobro - naše dobro, možemo zaboraviti. Djelovanjem vlade i njihovih partnera najvrednije plaže a ubuduće i more postaju ograđeni zabrani suprotno opštem interesu. URA će se zalagati da se svi ti dugoročni zakupi i otimanja najvrednijih resursa zaustave ili ponište, izjavio je predsjednik Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević.
Na konferenciji za novinare posvećenoj razvoju turizma, Rakčević je kazao da će se URA zalagati za poništenje tendera za Buljaricu, po kojem se metar kvadratni obale prodaje za samo 22 eura i umjesto hotela planira betonizacija i gradnja stanova za tržište, od čega Crna Gora nema nikakve koristi. Prema njegovim riječima, plan sadašnje vlasti je da Buljarica postane zabran i da je građani Crne Gore mogu razgledati samo sa magistrale.
„Ova loša i neodgovorna vlast kao i na globalnom nivou i na nivou gradskih politika decenijama vodi pogubnu politiku. Odnos prema turizmu nije održiv razvoj. Jer, niti je održiv, nit je razvoj. Suprotno master planu razvoja turizma sprovodi se politika kojoj ne dominira javni interes već pretežno interes pojedinaca iz vladajućeg režima. URA je za izgradnju novih 50 hotela visoke kategorije a ne za izgradnju novih 50000 stanova i apartmana na najljepšim lokacijama nekad naše obale. Po pravilu, suprotno praznim pričama vlasti, na pjeni od mora niču i planiraju se čitava naselja i gradovi stanova i apartmana u izvođenju nazovi nepoznatih vlasnika off shore kompanija. Ti projekti stimulisani od vlasti se oslobađaju komunalija, poreza, carina i na teret građana Crne Gore vrši se komunalno opremanje - putevi, priključci vode, struje... Osim dodatne betonitacije, ti gradovi spuštenih škura će dovesti do potpunog zagušenja i kolapsa infrastrukture i ugušiti i ono malo visokog turizma“, rekao je Rakčević.
Potpredsjednica URA Božena Jelušić istakla je da se razvoj male države od 650 000 stanovnika se planira bez logičkog i tehnološkog reda. „Ovdje u isto vrijeme planiraju Vlada, opštine, Morsko dobro, Nacionalni parkovi, a sve vodi dezintegrisanom prostoru na kojem haraju pojedinačni interesi. Konkretno u Budvi su već dugi niz godina na djelu „planiranje i razvoj“ sa svim elementima organizovanog kriminala, te odsustva odgovornosti i profesionalizma nadležnih. Hapšenjem čelnih ljudi grada nije prekinut kontinuitet takvih akcija, već se one i sada neometano odvijaju, a ponajviše zahvaljujući pogrešnom činjenju Ministarstva turizma i održivog razvoja. Neposredni dokazi su dozvola gradnje na Miločeru ostvarena političkom korupcijom, planovi za preuzimanje gradske luke, namjeravana segmentacija Budvanske rivijere i za to pripremljeno skidanje režima zaštite sa Slovenske plaže, planovi za Buljaricu, Grbalj“.
Ona je rekla da porazna ekonomska politika i zaduženost zemlje sada postaju posebna opasnost, zbog očite namjere da se većinom u Parlamentu aminuje rasprodaja preostalih resursa.
„Pravo građana da učestvuju u procesu donošenja odluka koje se tiču njihovog života, rada i pristupa mogućnostima je suštinsko svojstvo svake kredibilne demokratije. Javnost želi zaustavljanje rasprodaje resursa, odgovorno planiranje i rasplitanje mreže povlašćenih uz dosljednost u vladavini prava, građani žele planiranje u svijetlu EU zakonodavstva i Evropske urbanističke povelje o pravima građana u gradovima“, kazala je Jelušić.
Član Savjeta URA dr Vanja Brailo ocijenio je da je Crna Gora tek prošle godine dostigla promet ostvaren 1987.
„Posebno zabrinjava struktura turističkog prometa po zemljama. U ukupnom turističkom prometu koji se realizuje u Crnoj Gori najrazvijenije zemlje Evrope ( Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, zemlje Beneluksa i Skandinavije ) učestvuju sa manje od 10%, dok je učešće tih zemalja u inostranom prometu koji se realizuje u Španiji, Francuskoj, Portugaliji, Italiji preko 75%. Danas turisti iz zemalja Zapadne Evrope ostvaruju jedva 1 milion noćenja godišnje u Crnoj Gori. Prije 30 godina realizovali su preko 3 miliona. To bi moralo da ozbiljno upozori kreatore turističke politike na neophodnost strateških promjena, koje će u narednom periodu voditi ka mnogom većem učešću najrazvijenih emitivnih tržišta u ukupnom prometu u Crnoj Gori. Potenciranje Crne Gore kao elitne destinacije nema uporište u realnosti. Naprotiv, naša turistička ponuda u najširem smislu ima mnogo više elemenata vašarišta nego elitnog turizma“, naglasio je Brailo.
On je dodao da je turizam naša najvažnija i najperspektivnija razvojna šansa. „Crna Gora je puno izgubila zbog loših privatizacija. U hotelima koji su privatizovani, a godinama ne rade, ili su srušeni bilo je preko 7.000 ležaja. Uz prosječnu popunjenost od 150 dana godišnje dobijamo da gubimo preko milion noćenja i preko 50 miliona eura prihoda svake godine“, rekao je Brailo.
„Nedavno objavljeni tender za prodaju 5.000.000 metara kvadratnih po cijeni od 22 eura po kvadratu, a u svrhu izgradnje turističko-stanbenog kompleksa u Buljarici je vrlo ozbiljno pitanje ne samo turističkog već i kompletnog privrednog razvoja Crne Gore. Ko su potencijalni investitori, šta bi oni da grade : hotele, turistička naselja, sportske i rekreativne sadržaje ili prvenstveno stanove i apartmane za tržište.Ne trebaju nam novi gradovi, već turistički sadržaji koji će na najbolji način valorizovati izuzetnu lokaciju. Turistička valorizacija Buljarice, ukoliko bude urađena u skladu sa interesima Crne Gore mogla bi u perspektivi povećati inostrani promet u Crnoj Gori za 1,5 – 2 miliona noćenja godišnje, uz devizni priliv od preko 100 miliona eura. Moguć je i sasvim drugi, negativni scenario, već viđen u Crnoj Gori“, istakao je Brailo, dodajući da je potencijal Buljarice, ulcinjske Velike plaže i Jaza je takav da bi bilo neophodno angažovati sve stručne kadrove kojima raspolažemo, inostrane eksperte I instutute sa ciljem da se izaberu optimalna rješenja", rekao je Brailo.
Član Savjeta URA Slobodan Bobo Mitrović kazao je da prodaja kvalitetnih lokacija strateška kobna greška.
„Prostornim planom za morsku obalu se ne obogaćuju postojeći kapaciteti nego produkuje mehanički rast novih kapaciteta koji nije zasnovan na naučnim principima i aktuelnim metodologijama kreativnog planiranja. Samim tim se s pravom nameće zaključak da „poklopiti“ cijelu obalu hotelima zatvorenim 10 mjeseci, sa neodrživom infrastrukturom, promjeniti reljef Crne Gore, promijeniti mikro klimu uz degradaciju čovjekove okoline, a sve zbog 60 dana u godini, nema opravdanja. Poslednji dokument u ovom "paketu" centralizovanja vlasti je "Strategija održivog razvoja" koji je trebao da bude prvi bazni dokument, usvojen u skupštinskoj proceduri, pa onda svi drugi zakoni i planovi. Takav obrnuti redosljed i nenaučna i naopaka politika urbanizacije se sprovodi uvijek zahvaljujući onom jednom glasu više u Skupštini Crne Gore kada su u pitanju najdragocjeniji prostori kao Miločer, Sveti Stefan, Solana, Ostrva Sv.Nikola, Sv.Marko, Port Milena, Verige...“, kazao je Mitrović.
Galerija
Bonus video:
