Poslovna zajednica u Crnoj Gori i dalje u dobroj mjeri nije prepoznala izazove digitalnog društva i ekonomije, što stvara osnove za zabrinutost, ocijenio je potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović.
Lazović, koji je i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, je na poslovnom ručku koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham) u Crnoj Gori, rekao da Vlada na tom polju osjeća poseban izazov gdje mora da pravi odgovarajući pritisak.
„Kada pogledate koliko preduzeća je prepoznalo elektronsko poslovanje kao osnov svoje konkurentnosti i koliko njih ga koristi, onda morate da budete zabrinuti. Svi i dalje žive u gabaritima lokalnog tržišta, a moramo koristiti gabarite mnogo širih tržišta i okruženja“, kazao je Lazović.
Predstavnik Telenora, Ljudmila Popović Kavaja, pitala je Lazovića koji su glavni izazovi u realizaciji planova Strategije za razvoj informacionog društva, koji su prepoznati u cilju daljeg razvoja telekomunikacija u Crnoj Gori.
Lazović je odgovorio da je pitanje širokopojasnog pristupa najveći izazov zbog toga što država u situaciji u kojoj se nalazi nema dovoljno sredstava da sama finansira izgradnju te infrastrukture.
„Pokušavamo preko nekih projekata sa drugim zemljama da participiramo kod odgovarajući fondova Evropske unije (EU) i ozbiljno radimo na tome. Imamo i jednu dosta zaokruženu i ozbiljnu priču sa Svjetskom bankom (SB), ali ono što zabrnjava jeste što operatori ne osjećaju taj izazov i potrebu, nego dostignuti stepen žele da iskoriste maksimalno da bi ušli u sljedeću fazu“, smatra Lazović.
Neki od izazova su, kako je objasnio, primjena informacionih tehnologija u sektorima edukacije i zdravstva.
Lazović je saopštio da je razvoj informacionog društva u Crnoj Gori jedan od osnovnih preduslova za njen ekonomski napredak kao i za utvrđivanje konkurenstke pozicije države u reginu i šire.
„Digitalna pismenost je zahtjev modernog doba i informacione komunikacione tehnologije (ICT) imaju sve veću ulogu i ostaju dominantan posrednik u obrazovanju i poslovanju“, kazao je Lazović.
On je poručio da su potrebni korisnici sa znanjem i vještinama.
„Upravo činjenica da mlada populacija u Crnoj Gori koristi internet na nivou prosjeka EU je naša pokretačka snaga i temelj za dalji razvoj informacionog društva“, kazao je Lazović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prethodnom periodu učinila snažne iskorake u pravcu izgradnje informacionog društva.
„Na tom planu ostvarili smo odlične rezultate u kratkom roku koje su prepoznale relevantne međunarodne institucije“, rekao je Lazović.
On je dodao da je ključni dokument kojim se Vlada rukovodi Strategija razvoja informacionog društva u Crnoj Gori do 2020. godine.
„Ambicija nam je da Crna Gora bude visoko razvijeno informaciono društvo u kojem će nivo primjene informacionih tehnologija biti na nivou zemalja članica EU. Naši ključni ciljevi su da imamo još napredniju informatičku infrastrukturu, niže cijene interneta, veću konkurenciju i investicije i široku zastupljenost savremenih tehnologija u obrazovnom i zdravstvenom sistemu“, saopštio je Lazović.
Crnogorsko društvo se, kako je ocijenio, mora brže prilagođavati savremenim ekonomskim tokovima.
„Kroz razvoj ICT-a doprinosimo jačanju nacionane konkurentnosti na evropskom nivou, uvodimo kreativnost i ohrabrujemo preduzetništvo“, naveo je Lazović.
On je kazao da je prošle godine na tržištu elektronskih komunikacija zabilježen promet od oko 220 miliona eura.
„Bilo je godina kada smo imali i do blizu 300 miliona eura prometa“, precizirao je Lazović.
Predstavnik preduzeća Čikom, Vladan Tabaš, pitao je Lazovića kako je zadovoljan razvojem informaciono tehnološkog (IT) sektora u Crnoj Gori, jer, kako smatra, postoji određena disproporcija u razvoju telekomunikacionog sektora sa onim što je IT sektor.
„Da li nova Strategija prepoznaje neke podsticaje za razvoj ne samo ICT sektora kao cjeline, već i IT sektora“, pitao je Tabaš.
Lazović je odgovorio da je u Crnoj Gori najveći problem što značajan dio tržišnog kolača u IT biznisu uzimaju kompanije sa strane, koje ponekad uzmu lokalnu kompaniju za partnera.
„Zato se moramo spremiti da budemo konkurentni“, poručio je Lazović.
Predsjednik Upravnog odbora AmCham-a, Katarina Bulatović, saopštila je da u toj organizaciji prepoznaju napore crnogorske Vlade u pravcu izgradnje kvaitetne komunikacione i institucionalne infrastrukture, koja će obezbijediti punu implementaciju zadatih ciljeva razvoja ICT segmenta.
„Resorno Ministarstvo je kroz Strategiju razvoja od 2012. do ove godine jasno definisalo viziju Crne Gore kao digitalng društva“, kazala je Bulatović.
Ona je ocijenila da je Crna Gora na dobrom putu ali da i dalje mora aktivno raditi na poboljšanju stanja u ICT sektoru.
„Smatramo da se dodatni napori moraju uložiti u razvijanje potrebnog kadra u ovoj oblasti kako bi Crna Gora ostvrila brži i kvalitetniji rezultat u globalnoj tržišnoj utakmici“, rekla je Bulatović.
Prema njenim riječima, razvoj ICT-a predstavlja generator ekonomskog rasta i društvenog razvoja.
„Digitailzacija i globalizacija donijele su nova pravila igre na tržištu, a znanje i inovacije uz razvoj tehnologije su ključ za unaprijeđenje nacionalne konkurentnosti Crne Gore“, smatra Bulatović.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Margaret En Uehara, saopštila je da Vlada te države veoma vodi računa o IT razvoju.
„Informacione tehnologije obezbjeđuju vladama, biznisima i ljudima potrebne informacije kako bi bili efikasniji i omogućili im da donose kvalitetnije odluke. IT je pokretačka snaga razvoja. Bilo koja zemlja - velika, srednja ili mala – može postati lider u razvoju IT industrije i softvera“ kazala je Uehara.
Ona je podsjetila i na ključne izazove sa kojima se IT sektor susreće, poput kršenja prava intelektualne svojine i softverske piraterije.
Uehara je saopštila da se svijet mnogo promijenio razvojem elektronskih uređaja i da se ljudi osjećaju izgubljeno kada se na primjer desi pad mreže.
Bonus video:
