Poglavlje 27 biće otvoreno za pregovore u ovoj godini, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i poručio da će kvalitet voda i upravljanje otpadom biti finansijski najzahtjevnije oblasti.
„Za tri i po godine u sklopu procesa EU integracija, a na osnovu izvještaja Evropske komisije, unaprijedili smo normativni i strateški okvir u oblasti životne sredine i dodatno ga uskladili sa međunarodnim standardima, a naročito sa zahtjevima iz procesa EU integracija“, rekao je on u intervjuu objavljenom na sajtu Ministarstva.
U ovom periodu, kako je rekao, donešeno je oko 29 zakona harmonizovanih sa EU propisima, 96 podzakonskih akata, kao i više od 10 Strategija koje uređuju sektorske politike iz oblasti životne sredine
„Samo tokom 2015. godine Vlada je usvojila 11 predloga zakona, od čega su svega dva donijeta u Skupštini, čime je onemogućena primjena niza novih i unaprijeđenih rješenja koja su u skladu sa EU pravnom tekovinom, i to u raznim oblastima (zaštita prirode, upravljanje hemikalijama, krovni Zakon o životnoj sredini i sl.)“, kazao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, po dobijanju Izvještaja sa skrininga za Pregovaračko poglavlje 27 i početnog mjerila, otpočet je rad na izradi Nacionalne strategije za usklađivanje i implementaciju, odnosno Nacionalne strategije aproksimacije za Poglavlje 27.
Izrada tog dokumenta je, kako je dodao, finalizovana u martu ove godine i nakon sprovedene javne rasprave poslata je Evropskoj komisiji na komentare.
„Kroz izradu ovog dokumenta okupili smo tim od preko 50 stručnjaka, kao i konsultante odabrane od strane Delegacije EU, čime smo podigli energiju u sistemu državne administracije, ubrzali proces izrade, a što je ukrajnjem i rezultiralo jako dobrim kvalitetom dokumenta. Nakon završetka konsultacija sa Evropskom komisijom, naša očekivanja su da će Poglavlje 27 biti otvoreno za pregovore u ovoj godini“, rekao je Gvozdenović.
On je rekao da je za kvalitetne pregovore sa Evropskom komisijom u Poglavlju 27, kao i za primjenu Nacionalne strategije aproksimacije, potrebno dalje jačati administrativne kapacitete.
„Prema našim procjenama trenutno je, u oko 33 institucije koje su uključene u proces prenošenja i primjene pravne tekovine u Poglavlju 27, zaposleno 126 službenika. Međutim, da bi sistem optimalno funkcionisao projektovana je potreba od oko 260 zaposlenih do 2020. godine“, kazao je ministar.
Gvozdenović je rekao da statistika na lokalnom nivou nije ohrabrujuća.
„Naime, u 23 lokalne samouprave u Crnoj Gori radi ukupno 27 zaposlenih na poslovima životne sredine, što u prosjeku znači jedan zaposleni u jednoj lokalnoj samoupravi. Kako je realno očekivati da većina jedinica lokalnih samouprava treba da uloži posebne i dodatne napore da ojača svoje kapacitete, u narednom periodu ispitaćemo i druga moguća rješenja za poboljšanje kvaliteta primjene propisa iz Poglavlja 27 na lokalnom nivou“, dodao je on.
Gvozdenović je poručio da kao jedan od ključnih izazova u politici životne sredine u dolazećem periodu vide obezbjeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansijskih sredstava potrebnih za njeno sprovođenje.
„Prvi put smo sada na jednom mjestu definisali koji je to iznos sredstava potreban da bi mogli da ostvarimo potpuno usklađivanje u Poglavlju 27. Prema procjenama iz Nacionalne strategije aproksimacije, u ovu oblast potrebno je investirati oko 1,4 milijardi eura. Finansijski najzahtjevnije oblasti biće kvalitet voda (oko 840 miliona) i upravljanje otpadom (oko 370 miliona)“, kazao je on.
Kako je rekao, te finansijske aproksimacije već sada daju za pravo da prilikom redovnog planiranja budžeta sa Ministarstvom finansija traže dodatni fiskalni prostor za obezbjeđivanje budžetskih sredstava koja će biti opredijeljena za politiku životne sredine.
Ministar je ocijenio da u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, prenošenjem pravne tekovine EU u nacionalne propise, Crnu Goru čekaju ozbiljni i brojni izazovi.
On je rekao da će u fokusu djelovanja u narednom periodu biti oblasti u kojima postoji najveća neusklađenost sa evropskim standardima i koje su kao prioriteti istaknuti i u izvještajima Evropske komisije o napretku.
„Riječ je o četiri zahtjevne oblasti: upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene“, dodao je Gvozdenović.
On je podsjetio da je prošle godine usvojena Nacionalna strategija upravljanja otpadom do 2030. i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020.
„Dokumenta su u potpunosti usklađena sa principima upravljanja otpadom u EU, koji se bazira na prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada, kao i na korišćenju savremenih tehnologija za tretman. Jedinice lokalne samouprave su, shodno Državnom planu upravljanja otpadom, u obavezi da urade lokalne planove upravljanja otpadom i njihova izrada je u toku“, kazao je Gvozdenović.
Kako je naveo, na bazi Plana i Strategije započete su aktivnosti na stvaranju preduslova za realizaciju sljedećih projekata, a koje idu u susret stvaranju uslova za realizaciju koncepta primarne selekcije otpada.
„I to izgradnja reciklažnog centra na lokaciji „Možura“ u Baru, izgradnja transfer stanica u opštinama Plužine, Šavnik, Žabljak, Andrijevica i Mojkovac, izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade u Podgorici, sanacija neuređenih odlagališta: Vasove vode u Beranama, Ćafe u opštini Bar, Vrtijeljka u Prijestonici Cetinje, Čarkovo polje u opštini Žabljak“, rekao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, dodatne napore čine i da iskoriste kreditna sredstva u sklopu projekta sa Svjetskom bankom oko sanacije „crnih ekoloških tačaka“ (KAP, Brodogradilište, TE „Pljevlja“ i rudnik „Šuplja stijena“), od kojih će sa lokacijom Bijela otpočeti već na jesen.
„Dalje, kroz kontinuiranu rekonstrukciju kanalizacione mreže, povezanost stanovništva na istu u određenoj mjeri je povećana i trenutno u urbanim cjelinama iznosi oko 67 odsto“, kazao je Gvozdenović.
U proteklom periodu izgrađena su postrojanja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici, Budvi, Žabljaku, Mojkovcu, Nikšiću, Rijeci Crnojevića, Virpazaru i Jazu.
„U 2016. godini očekuje se puštanje u funkciju PPOV-a u Herceg Novom i zajedničkog PPOV za Kotor i Tivat. Aktivnosti na izgradnji PPOV-a u toku su u Pljevljima, Beranama i Šavniku, a priprema se i inovirano rješenje za Podgoricu“, rekao je ministar.
Kako je kazao, pripremne aktivnosti na izgradnji PPOV-a su u toku i u drugim opštinama, tako da se očekuje da će do 2020 . godine biti u funkciji preko 14 PPOV-a.
„Ključna stvar je sto cemo 2021. imati u potpunosti pokrivenu obalu sa infrastrukturom za tretman komunalnih otpadnih voda. Sada se razgovara oko novih tehničko-tehnoloških rješenja uz pomoć njemacke Vlade i međunarodnih finansijskih institucija“, saopštio je Gvozdenović.
On je poručio da je tokom 2015. ostvaren i do sada najveći napredak u oblasti klimatskih promjena usvajanjem prve Nacionalne Strategije u oblasti klimatskih promjena do 2030. i kalkulacije takozvanog namjeravanog nacionalnog doprinosa Crne Gore smanjenju efekta klimatskih promjena.
„Podsjetiću da je na Globalnom samitu o klimatskim promjenama u Parizu u decembru 2015. Crna Gora prijavila namjeravani nacionalni doprinos smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte za 30 oidsto do 2030. u odnosu na 1990. kao baznu godinu“, dodao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, zbog situacije sa kvalitetom vazduha u opštini Pljevlja, jako je važno da su kroz podršku Svjetske zdravstvene organizacije uradili dodatne analize uticaja zagađenja vazduha na zdravlje populacije i da su precizno utvrđeni uzroci zagađenja i date smjernice za ublažavanje njihovih posljedica.
„Već tokom upravo završene sezone grijanja 2015/2016. Vlada Crne Gore je obezbijedila 572.000 eura za primjenu mjera za smanjenje zagađenja u opštini Pljevlja, od čega je iznos od 417.000 eura namijenjen za nabavku ekološki prihvatljivijih goriva (briketa i peleta)“, rekao je ministar.
Kako je dodao, dalje aktivnosti su usmjerene na izmiještanje postojeće i izgradnju nove gradske mini-toplane. „A kao jedino trajno rješenje i održivi model sanacije zagađenja vazduha vidimo toplifikaciju grada koja je planirana kroz izgradnju II bloka TE Pljevlja“.
Kad je u pitanju zaštita prirode, Gvozdenović je rekao da u tom segmentu velika očekivanja imaju od nedavno započetog IPA projekta „Uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000“.
On smatra da se projektom „Uspostavljanje Natura 2000 mreže“ ne počinje ispočetka na polju mapiranja staništa i vrsta od značaja za Crnu Goru. „Naime, u prethodnom periodu urađeni su brojni projekti koji mogu da posluže kao dobra i kvalitetna dokumentaciona osnova za uspostavljanje NATURA 2000 mreže“.
„Uostalom, upravo je kao rezultat brojnih procesa realizovanih u periodu koji je iza nas, povećan procenat zaštićene teritorije sa devet odsto na skoro 13 odsto (1763.62 km2) i time premašen cilj iz strateških dokumenata da deset odsto kopnene teritorije bude zaštićeno. Ako se uzme u obzir zaštita po osnovu obaveza iz preuzetih međunarodnih sporazuma, pod zaštitom je 237.899 ha ili preko 17 odsto zaštićene teritorije“, rekao je Gvozdenović.
On je rekao da se oblasti gdje nijesu ostvarena njihova očekivanja tiču prije svega ispunjavanja obaveza velikih industrijskih i energetskih postrojenja, vezano za pribavljane integrisanih dozvola za rad (tzv. IPPC dozvola).
„Kako je dosadašnja primjena Zakona u praksi pokazala da je operaterima potrebno više vremena da ispune sve uslove potrebne za dobijanje IPPC dozvole, Skupština je 2015. usvojila novo zakonsko rješenje kojim je definisan krajnji rok za pribavljanje IPPC dozvole, a to je 2018. godina“, rekao je Gvozdenović.
Od početka primjene izmijenjenog Zakona, dodao je, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je pojačalo komunikaciju sa operaterima postrojenja koja podliježu obavezi pribavljanja IPPC dozvole, poput KAP-a, Željezare Nikšić i EPCG.
„Na osnovu dinamičkih planova koje su operateri ovih postrojenja dostavili Ministarstvu, a vezano za redosljed koraka koje namjeravaju da preduzmu kako bi blagovremeno pribavili IPPC dozvolu do 2018. i dalje, imajući u vidu postojeće stanje, postoji bojazan u vezi sa ispunjavanjem svih zakonskih uslova u tehnološkom i finansijskom smislu“, naveo je Gvozdenović.
Kako je rekao, situaciju su dodatno otežale i objektivne okolonosti kod operatera, a koje se tiču promjene vlasničke strukture, uvođenja stečajnog postupka i slično, što je smanjilo kapacitete planiranja novih investicionih ulaganja, modernizaciju tehnologije i sanaciju postojećih problema.
„Mi ćemo intezivno i kvalitetno raditi na komunikaciji i pružati pomoć i podršku operaterima kako bi pokušali da ostvarimo cilj u roku do 2018. Predlog koji je ovo Ministarstvo bilo dostavilo Skupštini, koji je po nama bio realniji, je bio 2020. ali se amandmanskim djelovanjem došlo do 2018“, poručio je Gvozdenović.
Bonus video:
