Konkurentnost regije jugoistočne Evrope (JIE) još nije dovoljno razvijena, jer države nijesu uspjele na adekvatan način da se oporave od krize, saopštio je predstavnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Alan Paić.
Paić je u Privrednoj komori (PKCG) na predstavljanju publikacije pod nazivom Izgledi konkurentnosti za JIE za ovu godinu, kazao da je jaz između razvijenosti JIE i Evropske unije (EU) i dalje vrlo veliki.
"Treba nam još dosta posla da sustignemo EU. Kriza je 2008. godine jako pogodila regiju JIE i učinila da se izgubi mnogo radnih mjesta, blizu deset odsto. Oporavak od krize je dosta spor u regiji“, rekao je Paić koji je u OECD-u zadužen za analize investicione politike u zemljama JIE.
On je naveo da je zaposlenost u regiji, prema podacima iz 2014. godine, i dalje osam odsto niža od one koja je bila 2008, dok su neke druge države uspjele da povrate nivoe prije krize.
"To pokazuje da konkurentnost regije i dalje nije dovoljna i da se nijesmo uspjeli oporaviti od krize na jedan agilan i konkurentan način“, kazao je Paić.
On je objasnio da se radi o konkurentnosti pametnog rasta, kako bi se izbjegla takozvana zamka srednjeg razvoja.
"Zamka je u tome da kada imate jednu srednju razvijenost vi nijeste više najjeftiniji i nemate najjeftiniju radnu snagu. Ako se ide dalje na istok nađe se radna snaga koja je jeftnijina nego u regiji JIE“, saopštio je Paić.
On je rekao da nije stvar u tome da neka država bude najjeftinija, jer onda u odnosu na zapadne ravijene zemlje nema dovoljno inovacija da bi se borila na polju kvaliteta.
"To je ta zamka koju želimo da izbjegnemo, gdje nijeste ni najjeftiniji, a ni najkvalitetniji“, poručio je Paić.
On je naveo da se iz te zamke može „pobjeći“ na način da se ide na više znanja o proizvodima i uslugama koje se prodaju na svjetskom tržištu, odnosno prema ekonomiji zasnovanoj na znanju.
"Govorimo o konkurentost koja će naći mjesto unutar lanaca vrijednosti na globalnom tržištu, odnosno da se ide prema višoj dodanoj vrijednosti. Regija mora naći koja su to njene konkurentske prednosti koje može da koristi“, kazao je Paić.
On je rekao da je publikacija pod nazivom Izgledi konkurentnosti za JIE za ovu godinu prva i da će se izlaziti svake dvije godine.
"To će biti jedna referentna tačka i moći ćemo da pratimo koliko smo uspjeli da napredujemo na polju konkurentnosti“, dodao je Paić.
Generalni direktor za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, Goran Šćepanović, saopštio je da je cilj publikacije da se predstavi konkurentnost JIE, sa aspekta državnih institucija i privatnog sektora.
Ministarstvo ekonomije ostvaruje intenzivnu saradnju sa OECD-om u procesu implementacije Strategije razvoja JIE do 2020. godine.
Saradnja sa OECD-om u implementaciji Strategije JIE 2020 rezultirala je izradom publikacije, koja pomaže zemljama regiona da procijene progres napravljen ka ostvarivanju ciljeva definisanih Strategijom.
Šćepanović je kazao da budući ekonomski razvoj JIE više nego ikada zavisi od veće ekonomske konkurentnosti u cilju podsticanja investicija.
"Publikacija istražuje ključne politike kako bi se povećala konkurentnost“, rekao je Šćepanović.
On smatra da će ključni izazovi vlada u regionu u narednom periodu biti stvaranje održivog ekonomskog razvoja kroz javne finansije, konsolidaciju, strukturne reforme, unaprijeđenje poslovnog ambijenta i implementacije najvažnijih regionalnih strateških projekata.
"U tom slučaju, čitav region će postati više konkurentan, produktivan i više privlačan za strane investitore“, rekao je Šćepanović.
Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, kazala je da se danas govori o konkurentnosti koja u otvorenoj integrisanoj svjetskoj ekonomiji zauzima centralno mjesto u ekonomskim razmišljanjima razvijenih i zemalja u razvoju.
"Prema indeksu globlane konkurentnosti Crna Gora je, posmatrano na makronivou, relaitvno dobro pozicionirana. Od zemalja regiona bolje je rangirana jedino Makedonija, ali to ne znači da možemo dati sebi slobodu i da možemo i najmanje zastati, već moramo vrlo intenzivno raditi kako bi u toj jakoj tržišnoj utakmici sačuvali atraktivnost i otvorili mogućnosti za investicije“, kazala je Filipović.
Prema njenim riječima, konkurentnost nije cilj već sredstvo ili šire posmatrano splet privrednih okolnosti u kojima kompanije i preduzetnici mogu da ostvare komparativne i razvojne prednosti i mogućnosti.
"Ne možemo reći da smo zadovoljni pozicijom na mikronivou, jer podaci o putu domaćih proizvoda do kupca, odnosno učešću stranih proizvoda na našem tržištu, pokazuju da nam je svega petina uvoza pokrivrena izvozom“, kazala je Filipović.
To, kako je navela, znači da se mora veća pažnja posvetiti konkurentnosti na mikronivou.
"Ekonomska vrijednost se stvara na mikronivou, odnosno u sposobnosti preduzeća da generišu prihode i nude proizvode i usluge na tržištu“, dodala je Filipović.
Ona je navela da, i pored blagog rasta ekonomije u posljednjih par godina, slijede izazovi koji se ogledaju u jačanju produktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.
"Tome mora da se posveti javni sektor, ali i sama preduzeća. Privredni subjekti moraju raditi jako na sebi sa naglaskom na glavne pokretače i nocsioce razvoja, a to su obrazovanje, sistemski ambijent, inovativnost i tehnološki i regionalni razvoj, kako bi potencijali rasta došli što više do izražaja i ostvarili maksimalne efekte“, zaključila je Filipović.
Bonus video:
