Uniprom je 8. februara uplatio još sedam miliona eura za imovinu Kombinata aluminijuma (KAP), ili ukupno oko 21 milion od kada je preuzeo upravljanje fabrikom 2014.
"Do sada smo isplatili 21.020.000 eura sredstava koja nijesu isplaćena iz dobiti KAP-a, već iz kredita i od profita poslovanja ostalih djelatnosti u okviru kompanije Uniprom”, rekao je Pejović “Vijestima”.
Kupoprodajna cijena je 28 miliona. U međuvremenu, stečajna uprava je smanjila tu cijenu do 25,6 miliona. Prema tome, Pejoviću je ostalo da plati još oko 4,6 miliona.
Novi vlasnik je KAP preuzeo 1. jula 2014, a prvu ratu od četiri miliona eura uplatio 10. septembra te godine. Pejović je tada kazao da ima novac, ali je potrebno da prodavac ispuni uslove iz kupoprodajnog ugovora, odnosno da mu se prepusti imovina bez tereta i sudskih sporova. Pejović je 12. marta 2015. godine uplatio drugu ratu od 10,02 miliona eura i potpisao aneks ugovora da najkasnije za šest mjeseci uplati i ostatak od 13,8 miliona eura što se nije desilo, odnosno novac je ostao na prelaznom računu u Zapad banci.
Uslijedilo je poravnanje Uniproma sa stečajnom upravom KAP-a zbog dijela sporne imovine pored poslovnog centra Gintaš u Glavnom gradu, po osnovu kojeg je kupcu dodatno umanjena kupoprodajna cijena. Bez saglasnosti Odbora povjerilaca KAP-a stečajni upravnik Veselin Perišić smanjio je kupoprodajnu cijenu od 28 miliona eura za 2,37 miliona eura.
U Privrednom sudu juče je za 17. maj odgođena rasprava u parnici koju je pokrenula kompanija CEAC Olega Deripaske, bivšeg gazde KAP-a, protiv te fabrike i Uniproma tražeći poništenje ugovora o kreditu sa Zapad bankom iz kojeg je trebalo da se isplati nedostajućih skoro 14 miliona eura za isplatu kupoprodajne cijene.
Advokat CEAC-a Andrej Jelenković saopštio je da imaju saznanja da je ugovor o kreditu Uniproma sa Zapad bankom, zbog kojeg je i pokrenuta parnica raskinut.
“Saznali smo da je taj ugovor raskinut i očekujemo tim povodom izjašnjenje stečajnog upravnika KAP-a kako bismo utvrdili kako je do toga došlo i da li je bilo kakvih posljedica po stečajnu masu KAP-a”, naveo je Jelenković.
Pejović je objasnio da Uniprom ima kod Zapad banke ugovor o kreditu na skoro 7,92 miliona dolara, što je oko sedam miliona eura.
“Obezbijeđena su sredstva u iznosu od 6,98 miliona, koliki je i dug prema ugovoru, ali stečajna uprava nije još riješila obaveze predviđene kupoprodajnim ugovorom, a tiču se imovinsko-pravnih pitanja. Kao što već znate, uslov za kompletnu isplatu je bila čista imovinsko-pravna situacija koja do današnjeg dana još nije riješena. Platili smo dodatno sedam miliona eura 8. februara”, dodao je Pejović.
Prema nezvaničnim informacijama, nije isključena mogućnost da je prvobitni ugovor sa Zapad bankom, koji je predviđao da se na prelaznom računu nalaze nedostajuća sredstva za isplatu pune kupoprodaje cijene do 28 miliona eura raskinut, a da je naknadno nakon poravnanja za spornu imovinu pored Gintaša, Uniprom zaključio novi ugovor sa tom bankom.
Na pitanje kada će biti isplaćen 1,1 milion eura za dio imovine Prerade u stečaju, Pejović je odgovorio “da su za dio imovine Prerade platili 400.000 eura, iako još nije obezbijeđeno uvođenje u posjed s obzirom na to da postoje imovinsko/pravni problemi koji se odnose na prilazni put do kupljenog objekta”.
“Kada to bude završeno, naravno da ćemo odmah isplatiti preostali dio”, dodao je Pejović.
Uniprom bi trebalo da do kraja ove godine, kako su najavili iz stečajne uprave Prerade da će ga čekati, da uplati još 1,1 milion eura za kupovinu Valjačkog stana i Livnice za trake.
Sudija nije dao novinaru u sudnicu
Novinar “Vijesti” juče nije prisustvovao ročištu u Privrednom sudu jer mu sudija Mirsad Trubljanin nije dozvolio da uđe u sudnicu. Razlog za to bila je navodno gužva i veliki broj opunomoćenih lica za zastupanje u ovom sudskom postupku.
Da se predstavnicima nekog medija ne dozvoljava prisustvo ročištu u podgoričkom Privrednom sudu, tokom protekle dvije godine, koliko njim predsjedava sudija Blažo Jovanić, desilo se još dva puta kada se raspravljalo o pokretanju stečaja u Vektri Boka iz Herceg Novog i novinskom izdavačkom preduzeću Pobjeda, koje je bilo u državnom vlasništvu.
Bonus video:
