Upravni sud odbio je žalbu Jadranskog sajma i potvrdio rješenje Ministarstva finansija i budvanskog katastra iz marta prošle godine, kojim se ne dozvoljava da se veliki zemljišni kompleks na kome se nalaze sajamske sale prevede u vlasništvo te kompanije.
Zahjev kompanije, koja je u većinskom vlasništvu Atlas grupe biznismena Duška Kneževića je da se umjesto sada upisanog prava korišćenja, upiše pravo svojine na zemljište koje je Jadranski sajam kao osnivački ulog unio u firme Expo Budva i Expo hotel partners.
Kao glavni razlog odbijanja žalbe, u sudskoj presudi donijetoj 3. marta, se navodi da Jadranski sajam nije dostavio “dokaz od nadležnog organa za privatizaciju, da je plaćena tržišna naknada za zemlju”.
Jadranski sajam, kako se navodi, je zemlju stekao po osnovu kupoprodajnog ugovora zaključenog sa Opštinom Budva 16. juna 1975. i putem transformacije akcionarskog društva.
“Da bi pretvaranje ovih prava bilo pravno valjano treba da postoji pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u društvenoj, sada državnoj imovini, podobnost zemljišta da bude objekat prava svojine, da posebni zakon ovo pretvaranje ne zabranjuje ili da zainteresovano lice ne dokaže da je prije stupanja na snagu Zakona steklo pravo svojine na zemljištu i da je plaćena tržišna naknada za zemljište. Ostvarivanjem ovih uslova je neophodno za upis prava korišćenja i prava svojine, kako je to tužilac predmetnim zahtjevom tražio. Kako Jadranski sajam nije dostavio dokaz od nadležnog organa za privatizaciju, da je plaćena tržišna naknada za predmetne nepokretnosti, koje je tužilac kao korisnik stekao u postupku privatizacije, a što je bio u obavezi, to po ocjeni suda nijesu ispunjeni uslovi za upis prava svojine tužioca po predmetnom zahtjevu”, navodi se u obrazloženju sudske presude.
Na zemljišnom kompleksu nalazi se već gotovo punu deceniju hipoteka Pireus banke iz Atine na osnovu više od 30 miliona eura kredita koje su firme povezane sa Kneževićem uzimale.
Budvanski katastar je prošle godine odbio zahtjev Jadranskog sajma, da vrijednu državnu imovinu upiše kao vlasništvo te kompanije. I tada je kao glavni razlog navedeno to što kompanija iz Atlas grupacije nije mogla obezbijediti traženu potvrdu da je u postupku privatizacije za nepokretnost plaćena tržišna naknada.
I budvanski Sekretarijat za zaštitu imovine u februaru prošle godine, takođe se izjasnio da preduzeće nije ispunilo uslov da se upiše kao vlasnik zemljišta.
Dok se postupak restitucije više budvanskih porodica upravo na ovoj lokaciji odugovlači deceniju, Jadranski sajam je ovu državnu imovinu unio, kao svoj osnivački kapital, u preduzeće Expo Invest, potom ga prenio na Expo hotel partner i prodao povezanom preduzeću na Kipru, koje je nakon toga promijenilo ime i sjedište.
Pred sudom u toku drugi postupak
Pred Upravnim sudom u toku je i drugi postupak koji se vodi nakon što je krajem septembra 2015. Savjet za privatizaciju usvojio mišljenje da je prilikom privatizacije Jadranskog sajma 1998. plaćena tržišna naknada za 20.971 kvadrat zemljišta. To mišljenje nije potpisao premijer i predsjednik Savjeta Milo Đukanović, već potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. Jadranski sajam se po osnovu tog mišljenja upisao 9. novembra 2015. kao vlasnik zemljišta, ali je Direktorat za imovinsko-pravne poslove Ministarstva finansija u decembru poništio to rješenje Uprave za nekretnine-PJ Budva. Na rješenje o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine Jadranskog sajma žalili su se Ministarstvu finansija Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao i Dušanka Vukotić i Milan Božović.
Bonus video:
