U okviru parlametarnog dijaloga između vlasti i opozicije trebalo je da se pregovara o mogućnosti da opozicija na adekvatan način ima pristup u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva kako bi se onemogućio eventualni pokušaj da se projekat autoputa koristi u izborne svrhe. To je bilo potrebno imajući u vidu veliki broj privatnih kompanija, a među njima i nekih prepoznatih kao veoma bliske vlastima, koje su bez tendera uvedene u posao od koga će imati velike koristi, a zauzvrat bi zahvalnost iskazale finansiranjem te iste vlasti na jesenjim izborima
To je za „Vijesti“ kazao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović.
On je ocijenio da je interesantno da se prilikom pregovora vlasti i opozicije uopšte nije spominjala mogućnost da opozicija pristupi Ministarstvu saobraćaja.
„Respektujući ponudu predsjednika Vlade Mila Đukanovića o četiri ministarstva koja jesu važna smatra da ovo jedno 'vrijedi' sva četiri ponuđena u kontekstu finansijskih potencijala, odnosno tokova novca na relaciji javni-privatni sektor”, naglasio je Damjanović.
Komisija za reviziju tehničke dokumentacije autoputa Bar - Boljare nije odobrila kineskoj kompaniji CRBC glavni projekat ni za jedan od 15 djelova prioritetne dionice Smokovac - Mateševo, kazao je “Vijestima” izvor blizak kineskoj firmi. Pečat Komisije je uslov da CRBC preda zahtjev za građevinsku dozvolu kako bi počeli glavni radovi na prioritetnoj dionici dužine 41 kilometar.
Vlada je Komisiju imenovala 18. marta prošle godine, a zvanično je autoput počeo da se gradi 11. maja prošle godine i od tada teče ugovoreni period za izgradnju prioritetne dionice Smokovac - Mateševo koja treba da se završi za četiri godine. Do sada je, međutim, urađen dio pripremnih radova.
Izvor “Vijesti” blizak CRBC-u kazao je da za sada imaju idejni projekat i ništa više, a da je glavni problem različito viđenje metodologije gradnje koju imaju Kinezi i Komisija čiji je predsjednik profesor Građevinskog fakulteta (GF)Mladen Ulićević. Kinezi, kako dodaje, ukazuju na činjenicu da je Ulićević jedan od autora idejnog projekta za prioritetnu dionicu i da ne može biti predsjednik Komisije jer je u konfliktu interesa.
Iz resora kojim rukovodi ministar Ivan Brajović tvrde da je Vlada redovno informisana o realizaciji projekta, te da nije poznato da postoje problemi između CRBC-a i Komisije. Nemaju jasan odgovor na pitanje kada se može očekivati da se projekti odobre.
Damjanović smatra da nije propao pokušaj parlamentarnog nadzora nad tim projektom. Dodaje da je na njegove insistiranje Kolegijum predsjednika Skupštine uvrstio u dnevni red sjednice koja počinje 23. marta predlog odluke jednog broja poslanika iz više klubova o obrazovanju posebnog radnog tijela koje bi se na transparentan način poštujući podjelu vlasti isključivo bavilo sveobuhvatnim i kontinuiranim parlamentarnim nadzorom najveće javne investicije u državi.
„Imajući u vidu probleme koje prate taj projekat i činjenicu da je već potrošeno 20 odsto predviđenog novca, na izuzetno visok nivo valutnog rizika i dug period investicije, očekujem da Skupština konsenzusom usvoji odluku i da se odmah počne sa parlamentarnim nadzorom”, istakao je Damjanović.
Nezavisni poslanik i profesor Građevinskog fakulteta Jelisava Kalezić za „Vijesti“ objašnjava da to što nije odobreni nijedan glavni projekat je najvjerovantije zbog toga da ponuđena projektna dokumentacija nije u skladu sa dostignutim standardima struke kod nas, ili nijesu ponuđena kvalitetna rješenja, ili ne zadovoljavaju seizmičke propise.
„Po našem zakonu za važne i velike infrastrukturne objekte ili njihove djelove obavezna su i varijantna rješenja. Uz to ambijentalno povezivanje sa predjelom je izuzetno važno. Zato je most na Tari toliko privlačan za turiste. Inače, Komisija za reviziju tehničke dokumentacije je jedina brana od daljeg donošenja pogrešnih odluka u vezi sa autoputem, a ministarstvo saobraćaja je do sada obilato dalo svoj doprinos u vidu pogrešnih odluka“, naglasila je Kalezić.
Ona smatra da je u priču o autoputu prioritetna tema zašto Ministarstvo saobraćaja, nakon izrade idejnog projekta dionice Smokovac - Mateševo nije organizovalo izradu glavnih projekata i na osnovu njih ugovaralo izvođenje, te da Građevinski fakultet ima referentne stručnjake za sve kategorije inženjerskih objekata.
“Kao da se radilo da se steknu uslovi za nedokazivo trošenje pri realizaciji te dionice ili za permanentno stvaranje opravdanja zašto posao stoji. A, mož da je bilo najvažnije u ovoj fazi da se prva tranša kredita prikaže kroz BDP, radi predizbornog optimizma”, ocijenila je Kalezić
Činjenica da nakon petnaestak mjeseci od donošenja Zakona o autoputu koji je usvojen glasovima tadašnje koalicije DPS-SDP-BS, ne postoji glavni projekat već se sve aktivnosti vrše na bazi idejnog projekta ukazuje, prema riječima Damjanovića, da su problemi na relaciji investitor-izvođač očekivani.
“Naročito imajući u vidu uslove iz ugovora i pojedine odredbe zakona koje ne preciziraju odgovornost potpisnika ugovora. Na taj način stvara se pat pozicija koja rezultira izuzetno niskom dinamikom realizacije projekta i kašnjenjem u samom startu. To će samo uvećavati konačnu cijenu ionako preskupe gradnje, ako ikada do nje i dođe. O tome ko će platiti tu cijenu nije potrebno trošiti riječi”, istakao je Damjanović.
Nije sporan Ulićević, već zakon
Damjanović je naveo da se ne bi upuštao u formalno-pravni aspekt postojanja konflikta interesa profesora Ulićevića, već da ukazuje na problematičnu praksu sve većeg broja lex specialis zakona kojima se jednim zakonskim normama derogiraju druge zakonske norme.
“U konkretnom slučaju to je davanje prednosti normama Zakona o autoputu odnosno suspenziji normi Zakona o uređenju i gradnji objekata. O tome bi svoj stav morao da zauzme Ustavni sud jer lex specialisi uvode pravnu nesigurnost i papreno nas koštaju”, rekao je Damjanović. Kalezić je kazala da bi za detaljan odgovor o postojanju konflikta interesa Ulićevića morala da se upozna sa dokumentacijom.
“Građevinski fakultet je institucija u kojoj je urađen idejni projekat. Ako bi se eliminisali iz Komisije stručnjaci sa Građevinskog fakulteta sigurno bi se išlo ka smanjenju kvaliteta. Kome bi to bilo u interesu? Inače, profesor Ulićević je osoba sa visokim stručnim referencama i nesumnjivog ličnog integriteta“, istakla je Kalezić.
Ulićevića ugovor obavezuje da ne priča o projektu autoputa.
Mogli popraviti i proširiti 800 kilometara magistralnih puteva
Kalezić je kazala da je za 809 miliona moglo da se rekonstruiše oko 800 kilometara magistralnih i regionalnih puteva sa uvođenjem trećih traka uz angažovanje domaćih stručnjaka i operative. Dodala je da je detaljniju elaboraciju takvog poboljšanja kvaliteta saobraćajne mreže ponudio javno inženjer Ivan Keković, ali da ministarstvo to nije razmatralo.
“Za 809 miliona nećemo dobiti ništa, pa čak ni tu prvu dionicu u roku koji ministar Brajović stalno pominje kao mantru do 2020. U maju je godina od zvaničnog početka radova, a svi znamo, pa i ministar, da bez glavnog projekta nema gradnje”, rekla je Kalezić.
Urađeno dosta na pripremama, pododbor može da kontroliše
Poslanik Zoran Jelić (DPS) kazao je „Vijestima“ da Zakonom o autoputu i ugovorom o njegovom projektovanju i izgradnji izvođač radova ima pravo, da u pisanoj formi podnese predlog za izmjene projektne dokumentacije, uz precizno obrazloženje kako bi takav predlog uticao na dinamiku, troškove, eksploataciju i efikasnost završenih radova. Dodaje da je očigledno da predlog za izmjene nije bio u skladu sa pravilima i da kineska kompanija nije dobila odobrenje od Komisije.
“Početak izgradnje autoputa teče od maja 2015. godine i do danas to nije izgubljeno vrijeme kako se želi predstaviti javnosti. U tom periodu pripremljena je obilna pravno-tehnička dokumentacija koju zahtijeva projekat. Za te projekte potrebno je vrijeme od 6 do 12 mjeseci kako bi se izvršili pripremni radovi, pristupni putevi, kampovi, izgradila fabrika betona, nabavila oprema... To su pravila koja važe za te projekte, poštujući iskustva EU. Uz to, treba voditi računa o vremenskim uslovima za početak glavnih radova i konfiguraciji terena“, istakao je Jelić.
On je naglasio da je skupštinski Odbor za ekonomiju dovoljno kompetentan da može vršiti "parlamentarni nadzor" nad projektom u skladu sa skupštinskim Poslovnikom.
Podsjeća da se u okviru ostvarivanja kontrolne funkcije parlamenta mogu organizovati saslušanja (konsultativno i kontrolno) u skladu sa Poslovnikom kako bi se dobile informacije i stručna mišljenja iz djelokruga rada odbora za ekonomiju, budžet i finansije.
“Odbor za ekonomiju razmatra, između ostalog, predloge zakona, druge propise i opšte akte koji se odnose na razvoj i strategiju ekonomskog razvoja Crne Gore, investiciona ulaganja, saobraćaj, zaduživanje... Članom 49 a Poslovnika definiše se odluka o obrazovanju pododbora na predlog jedne trećine članova odbora koji je sastavni dio odbora, a koji se može baviti pitanjima autoputa. Taj pododbor bi isključivo djelovao u okviru matičnog odbora za ekonomiju”, kazao je Jelić.
Galerija
Bonus video:
