Dobrovoljni penzioni fondovi u Crnoj Gori nemaju budućnost i izglede za dalji razvoj ukoliko se, nakon skoro deceniju iščekivanja, ne ozakone poreske olakšice za mjesečne uplate zaposlenima u te privatne fondove ili omoguće državni podsticaji za ovaj vid dobrovoljne štednje, kao što je to slučaj u drugim zemljama.
Takozvani "treći stub" penzione reforme sve više se klima, a predstavnici izvršne vlasti su moguće olakšice ili budžetske podsticaje nagovijestili tek za narednu 2017. godinu. Zasada svega oko 2.430 građana kroz dva privatna fonda, na ovaj način, štede novac za starije doba.
Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima usvojen je još krajem 2006. ali se tek sada, nakon nedavno održane javne rasprave, očekuje da Vlada predloži dopunu ovog propisa.
"Penzioni sistem u Crnoj Gori je potrebno reformisati na način da budući penzioner prima penziju iz više međusobno komplementarnih izvora. Način na koji trenutno funkcioniše penzioni sistem je ekonomski neodrživ na duži rok", kaže za "Vijesti" direktorica društva Atlas penzija koje upravlja fondom Penzija plus Danijela Laketić.
U Crnoj Gori, tzv. treći stub penzionog sistema čini djelatnost dva društva Atlas penzija AD Podgorica i Market invest AD Bijelo Polje koji su osnovali dobrovoljne penzione fondove 2009, i to DPF Penzija plus i DPF Market penzija.
Fond Market penzija ima 217 članova, a ovo bjelopoljsko društvo upravlja imovinom vrijednom od oko 57.000 eura.
Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) privremeno je suspendovala licencu društva za upravljanje Market investa jer im je ispod 250.000 eura pala vrijednost kapitala. Ostavljen im je rok od 30 dana da isprave tu nepravilnost, a direktor društva Rešad Hadžajlić kazao je "Vijestima" da taj rok ističe 8. marta do kada će, uprkos lošim prilikama na tržištu, pokašati da obave dokapitalizaciju društva.
On je objasnio da bi poreska olakšica, kroz izmjene Zakona o oporezivanju dohotka fizičkih lica, na primjer, mogla da se uvede na način da se za 50 eura smanji osnovica za oporezivanje mjesečne zarade onog lica koje u dobrovoljni fond mjesečno uplaćuje iznos od 35 eura.
Prema Hadžajlićevim riječima, mjesečno se najčešće uplaćuju iznosi od 10-20 eura, da ima i uplata i od 50 eura, ali i da uplate u nekim slučajevima nijesu ni redovne.
Još tokom 2014. je formirana radna grupa za izradu analize efekata uvođenja poreskih olakšica za uplate članova u DPF, ali one nijesu, nažalost, predviđene za ovu budžetsku godinu.
"Radna grupa donijela je zaključak da bi za Crnu Goru bili bolji državni podsticaji od poreskih olakšica. To znači da ako neko u Crnoj Gori mjesečnu uplaćuje 50 eura, ili 600 eura na godišnjem nivou, na kraju godine bi Ministarstvo finansija sa državnim fondovima na isti privatni račun doplatilo 15 odsto tog iznosa, odnosno, 90 eura, što znači da bi taj član za godinu imao uplaćenih 690 eura”, objasnio je Hadžajlić.
On je napomenuo da fondovi imaju zakonsku obavezu da 60 odsto imovine kojom raspolažu ulažu u najsigurnije državne hartije od vrijednosti (obveznice itd.), što znači da bi isti taj novac država koristila za finansiranje svojih potreba.
Danijela Laketić je kazala da je zaključak radne grupe bio da treba sačuvati postojeće dobrovoljne penzione fondove.
"I pored raspoloženja koje Ministarstvo finansija ima kada je ova tema u pitanju, budžet za tekuću godinu je usvojen, a obavezali su se da prilikom razmatranja i usvajanja budžeta za narednu godinu vode računa i o uslovima za poboljšanje poslovanja dobrovoljnih penzionih fondova", dodala je Laketićeva.
Uvođenjem poreskih olakšica i(li) državnih podsticajnih sredstava na uplate doprinosa u dobrovoljne fondove od strane države, prema njenim riječima, stvorili bi se uslovi za brži razvoj postojećih i eventualno učešće novih penzionih fondova.
Na kraju 2015. vrijednost imovine fonda Penzija plus je iznosila 509.751 eura.
"Na naše zadovoljstvo i zadovoljstvo uplatioca doprinosa vrijednost obračunske jedinice je iznosila 1,5352 eura odnosno, za 2015. godinu prinos fonda Penzija plus je iznosio 5,13 odsto. To je dobar rezultat, imajući u vidu činjenicu da se, na primjer, kamate u banci na godišnjem nivou kreću od 1 do 3 odsto", napomenula je Laketićeva.
Ukupan broj članova fonda Penzija plus na kraju 2015. godine iznosi je 2.214.
"Pravi rezultat se očekuje tek kad firme masovnije budu uplaćivale doprinose za svoje zaposlene, a da do određenog iznosa ne plaćaju porez", istakla je Laketićeva.
Stimulansi za penzionu štednju postoje svuda osim u Crnoj Gori
Laketićeva je ubijeđena da bi bilo još dobrovoljnih penzionih fondova, "da su poreski stimulansi blagovremeno uvedeni, odnosno, ukoliko se i sada uvedu smatra da bi možda neko iz regiona reagovao i osnovao društvo i fond".
"Bez uvođenja tih olakšica teško da će biti masovnijeg uključivanja u dobrovoljne penzione fondove, kao i novih fondova ovog tipa na našem tržištu. Zdrava konkurencija je dobrodošla jer, između ostalog podiže kvalitet, utiče na razvoj finansijskog tržišta i slično. Tako, na primjer, u Albaniji je Rajfajzen banka osnovala svoj dobrovoljni penzioni fond, Unika grupa Austrija ima udio u drugom fondu u ovoj državi. U Albaniji i u ostalim državama regiona poreski stimulansi postoje – svuda osim u Crnoj Gori", navela je Laketićeva.
Načini izlaska iz penzionog fonda
Članstvo u dobrovoljnom penzionom fondu Penzija plus prestaje istupanjem ili prelaskom u drugi dobrovoljni penzioni fond. Član fonda može iz njega istupiti povlačenjem sredstava sa svog računa umanjenih za iznose naknada koje društvo naplaćuje, nakon što navrši 50 godina života.
Sredstva se mogu povući na dva načina i to da se do 30 odsto sredstava isplati u gotovom, a ostatak u mjesečnim ili periodičnim anuitetima u roku ne dužem od tri godine od dana istupanja iz fonda, ili da se, po nalogu člana, sva sredstva sa njegovog računa prenesu na drugo društvo koje se bavi isplatom penzija u skladu sa propisima.
Bonus video:
