Udruživanjem snaga i ekspertskih znanja Državne revizorske institucije (DRI) i Vrhovnog državnog tužilaštva, moglo bi se doprinijeti daljem smanjivanju nivoa korupcije u Crnoj Gori, saopštio je predsjednik Senata DRI, Milan Dabović.
On je, na konferenciji pod nazivom Revizori i tužioci na istom zadatku - saradnjom do odgovornosti, koju je Institut alternativa (IA) organizovao uz podršku britanske ambasade, kazao da je čvrsta fiskalna disciplina najbolja preventivna mjera u spriječavanju pojave nezakonitog korišćenja javnih sredstava.
"Praksa je pokazala da transparentnost rada DRI, kroz objavljivanje svih izvještaja o reviziji, jača povjerenje javnosti. Ti izvještaji predstavljaju koristan instrument za sprječavanje prevara i korupcije u javnom sektoru", rekao je Dabović.
Prema njegovim riječima, nepravilnosti u radu subjekata revizije postoje i na njih DRI uvijek ukazuje u izvještajima.
"Narušavanje fiskalne discipline ili netačno iskazivanje rezultata ne mora značiti da je počinjeno krivično djelo, ali može biti veoma značajno kada je u pitanju izvještavanje javnosti o načinu trošenja javnih sredstava i racionalnosti njihovog korišćenja", saopštio je Dabović.
DRI, kako je podsjetio, dostavlja Vrhovnom državnom tužilaštvu izvještaje o obavljenim revizijama s negativnim mišljenjem.
Dabović je dodao da uvijek postoji prostor za dalje poboljšanje saradnje sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, kao što je organizovanje zajedničkih sastanaka i radionice s ciljem davanja pojašnjenja u vezi s nalazima DRI.
Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, smatra da saradnja DRI i Vrhovnog državnog tužilaštva nije savršena.
"Ta ocjena se zasniva na izostanku krivične ili prekršajne odgovornosti proizašle iz utvrđenih zloupotreba u trošenju javnih resursa, izostanka dovoljnih informacija o zajedničkim aktivnostima, odnosno radnjama koje Tužilaštvo preduzima na osnovu negativnih nalaza DRI i na kraju izostanka krivičnih prijava koje može da podnosi DRI", objasnio je Muk.
Prema njegovim riječima, utvrđena kršenja zakona ostaju uglavnom nesankcionisana u sferi prekršajne i krivične odgovornosti.
Komentarišući šta je uzrok izostanka snažnije i direktnije saradnje dvije institucije, Muk je rekao da je na jednoj strani teza da DRI ne koristi svoju zakonom definisanu mogućnost podnošenja krivičnih prijava i da su njihovi izvještaji pisani tako da predstavljaju nepotreban dodatan posao i izazov za Tužilaštvo.
"Na drugoj strani imamo protivargument DRI da, iako u dosadašnjem radu nije podnosila krivične prijave, ta institucija dostavlja Tužilaštvu izvještaje koji su posebno problematični sa aspekta zloupotrebe javnih resursa", kazao je Muk.
On je saopštio i da javnost nije blagovremeno i odgovarajuće upoznata šta Tužilaštvo preduzima po nalazima DRI.
"DRI je u svom dosadašnjem radu objavila najmanje 132 izvještaja. Najmanje osam izvještaja je u posljednjem periodu smatrala posebno problematičnim pa ih je iz tog razloga dostavila Tužilaštvu. Međutim, za utvrđena kršenja zakona niko ne odgovara. Nalaz DRI o kršenju zakona često ostaje mrtvo slovo na papiru", smatra Muk.
Bez krivične i prekršajne odgovornosti utvrđene u propisanom sudskom postupku, kako je ocijenio, teško može biti disciplinske odgovornosti državnih služenika, kao i političke.
Zamjenik Vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković, rekao je da je tokom dosadašnje saradnje dvije institucije jasno prepoznata potreba da se državnim revizorima do svih pojedinosti približi organzacija i način rada državnih tužilaca u cilju uspješnog otkrivanja i gonjenja učinilaca krivičnog djela.
"Krivična djela bez obzira na vrstu i težinu najviše pogađaju društva u tranziciji. Zato moramo iskoristiti sve snage i zakonom propisna sredstva borbe protiv svih vidova kriminala", saopštio je Vučković.
DRI, kako je ocijenio, daje veoma značajan doprnos na planu prevencije i pojave korupcije i drugih krivičnih djela koja mogu ugroziti zakonito raspolaganje javnim finansijama i učiniti ih neefikasnim.
"Nije sporno što DRI ima zakonsku obavezu da podnosi krivične prijave, ali državni tužioci su profesionalci u poslu i njima su potrebni dokazi i podaci kao osnov za krivično gonjenje", rekao je Vučković.
On je dodao da DRI sveobuhvatnim izvještajima obezbijeđuje potpune podatke i da je uvijek potkrijepljena pripremljenom, cjelokupnom materijalnom dokumentacijom.
Specijalni tužilac za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Veljko Rutović, kazao je da se prijavljivanjem krivičnog djela nadležni državni organ obaviještava o činjenici da je učinjeno krivično djelo, odnosno da za to postoji određeni stepen vjerovatnoće.
"Iskustvo pokazuje da DRI ne dostavlja krivične prijave, već izvještaje. Svi znamo da izvještaj nije što i krivična prijava. Dostavljanjem negativnog revizorskog mišljenja u javnosti se stvara pogrešna percepcija da se radi o značajnom kršenju zakona i da je počnjeno krivično djelo. Negativan izvještaj revizora ne znači da je počinjeno krivično djelo", rekao je Rutović.
Član Senata DRI, Branislav Radulović, kazao je da je DRI do sada objavila 132 nalaza revizije.
"Od 2009. do prošle godine u 13 izvještaja dali smo 16 negativnih mišljenja. Karakteristično je da su subjekti revizije dali saglasnost za utvrđene nalaze. Dakle, nesporno je utvrđeno, kada su u pitanju uglavnom finansijske revizije, da je došlo do nezakonitog ili neodgovorajućeg raspolaganja javnim sredstvima", saopštio je Radulović.
On je podsjetio da je, prema zakonu, vrhovna državna revizija dužna da prekine reviziju kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo.
"Vrhovna državna revizija nikada do sada nije prekinula reviziju da bi podniejla krivičnu prijavu, ali je u sedam slučajeva dostavila svoje nalaze Vrhovnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje", kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, to znači da Vrhovno državno tužilaštvo ima značajan obim informacija o postupanju DRI.
"To, međutim, nije dovoljno da bi se uspostavio dobar i kvalitetan odnos. Naši nalazi i izvještaji su na visokom stepenu stručne obrade i mislim da bi Vrhovno državno tužilaštvo moralo razviti odgovarajuće specijalizovano odjeljenje, koje bi moglo da prati nalaze vrhovne državne revizije", smatra Radulović.
Britanski ambasador u Crnoj Gori, Ian Whitting, rekao je da je saradnja ključna, posebno kada se govori o pravosuđu.
"Odnos pravosudnih organa sa drugim kolegama treba da doprinese boljem poštovanju vladavine prava, mijenjanju sistema u Crnoj Gori i dovede do boljeg života svakog građanina", kazao je Whitting.
On je zaključio da nijesu samo tužioci i revizori na istom zadatku, već svi u državi koji žele da Crna Gora napreduje u evroatlanskim ingeracijama.
Bonus video:
