Građani od kojih banke traže novac za korišćenje platnih kartica koje nijesu koristili ili uzimali, treba da potraže vansudsku ili sudsku zaštitu ako ne mogu sporazumno da riješe problem sa bankom, poručio je bankarski ombudsman Halil Kalač.
Banke su u prethodnom periodu uz otvaranje računa paralelno dijelile i platne kartice koje građani nijesu dobijali, tako da ih nijesu ni koristili, pa ih sada banke same ili posredstvom faktoring kompanija “jure” za dugove. Ima i klijenata banaka koji su ugasili kartice koje su koristili ili žiro-račune, pa poslije nekoliko godina dobijaju pozive iz banaka da imaju dugovanja. Nekim klijentima su firme otvarale račune u bankama i po automatizmu su dobijali uz njih platne kartice koje nikada nijesu imali u rukama.
Kalač je za “Vijesti” kazao da banke obračunavaju naknade za održavanje i zatvaranje kartice i da je problem što klijenti nijesu bili informisani da postoje ti troškovi i da ih moraju platiti, jer u protivnom banka obračunava zateznu kamatu i prinudno naplaćuje.
“Klijenti nijesu bili informisani da karticu treba zatvoriti putem pisanog zahtjeva upućenog banci. Mnogi su smatrali da ako ne koriste karticu, neće imati nikakve troškove i da će banka karticu ugasti ako nije aktivna”, rekao je Kalač.
Banke, kako je dodao, za period u kojem kartica nije aktivna obračunavaju troškove održavanja i po nekoliko godina, a da ne obavještavaju klijenta o dugu.
“Pri tome, vode računa da potraživanje ne zastari i traže od klijenta da plati taj dug. Tako se klijentu nagomila višegodišnji dug održavanja kartice uvećan za zateznu kamatu”, naveo je Kalač.
Banke, kako kaže, ta nenaplaćena potraživanja, često ustupe faktoring kompanijama, koje vrše pritisak na klijente da naplate potraživanja. Navodi da često klijentima ta dugovanja nijesu jasna ili su visoka pa traže zaštitu kod bankarskog ombudsmana ili na sudu, a ima slučajeva da klijent nije dobio karticu koju mu je poslodavac regulisao ili nije podigao karticu.
Kalač je istakao da banke treba da informišu klijente o troškovima i načinu korišćenja platnih kartica što nije bila praksa u prethodnom periodu, naročito prije donošenja Zakona o potrošačkim kreditima koji je i sankcionisao ponašanje banaka.
“Građani se moraju dobro informisati o bankarskim proizvodima prije sklapanja ugovora o njihovom korišćenju. Banke kao profesionalci sebe treba da zaštite dokumentacijom o troškovima za te proizvode i da za njih to ne bude fiktivno potraživanje. Često je fiktivno potraživanje za klijenta što dovodi do spora koji se razrješava u vansudskom ili sudskom postupku”, rekao je Kalač.
Građanima koji dobiju dopise o navodnim dugovanjima Kalač je preporučio da pođu u faktoring kompaniju ili banku i da uvidom u dokumentaciju vide osnov dugovanja.
“Ako se ne slažu sa bankom o strukturi i iznosu duga treba da traže od banke da im izbriše sve što je neosnovano. Ako ne može da ostvari to pravo u usmenom kontaktu sa radnicima banke, mora da prigovor napiše u pisanoj formi o kome banka mora da se izjasni u roku od mjesec dana. U slučaju da prigovor banka nije prihvatila i otklonila povredu njegovog finansijskog prava, klijent može tražiti vansudsku ili sudsku zaštitu svojih prava”, istakao je Kalač.
Naknade za kartice i žiro- račune visoke
Bankarski ombudsman smatra da su naknade za održavanje platnih kartica i računa visoke i da one značajno poskupljuju bankarske proizvode. On kaže da treba značajno smanjiti te naknade .
“Treba doći do značajnog smanjenja bankarskih naknada, ako ne kroz bankarsku poslovnu politiku, onda silom konkurencije na tržištu”, istakao je Kalač.
On je naveo da se prigovori koji su mu upućeni odnose na visinu troškova korišćenja kartica i visoku kamatnu stopa na tu vrstu bankarskih proizvoda.
“Slični prigovori se odnose na tekuće račune građana, visinu troškova za održavanje i zatvaranje tekućeg računa. Prigovori korisnika računa odnosili su se i na visinu kamatne stope na odobrena minusna stanja na tekućim računima. Kamatna stopa na tu vrstu kredita je visoka i to je razlog da su oni najskuplji kreditni proizvod”, kazao je Kalač.
Građani se javljaju da imaju slične probleme sa bankama
“Vijesti” su prije nekoliko dana objavile tekst u kojem klijent Crnogorske komercijalne banke (CKB) Nikola Pejović tvrdi da ta banka sa firmom OTP faktoring pokušava da od njega naplati oko 480 eura koje im navodno duguje za platnu karticu ugašenu prije pet godina. On je, kako je kazao, podnio krivične prijave protiv CKB i OTP faktoringa.
Nakon objavljivanja teksta na portalu “Vijesti” u komentarima su građani naveli da imaju slične probleme:
“Imam isti problem sa Atlas mont bankom od 2007. godine. Nikad me niko nije obavijestio u vezi te kartice, jer sam dobio otkaz u firmi gdje sam radio. Prošle godine sam tri puta išao u Kotor na suđenje jer mi je dug bio 650 eura. Sudija je rekao da je bolje da izmirim dug jer svaki put moram da platim advokata koji zastupa Atlas banku i sad mi je dug za pola godine došao na 1100 eura”.
“Isplatili meni socijalno 100 eura za rođenje bebe. Odem da podignem pare, kad tamo skinuli mi 40 eura za održavanje kartice koju su mi izdali, a nijesam je tražila. To je bilo dok sam bila student i preko istog računa primala studentski kredit. Pokušala sam da objasnim da nijesam znala da imam karticu, ali uzalud. Za tri i po godine po euro mjesečno”...
“Nakon zatvaranja računa poslije šest mjeseci slučajno saznam da račun nije zatvoren. Ponovo prođem kroz istu proceduru. Žalio sam se nadređenom da mi račun nije ugašen iako sam prije šest mjeseci podnio zahtjev”.
“Ista priča se meni desila sa Prvom bankom i to zbog zaračunavanja pretplate na e-mail obavijest o promjeni”.
“Potpuno istu situaciju sam imao u CKB-u. Platio sam dug oko 200 eura, a onda i nakon toga nijesu ugasili račun. Poslije nekoliko godina je stiglo novo dugovanje i pisao sam prigovor, nijesam htio da platim. Noćna mora”.
“Isto ovo mi se desilo u Sosiete ženeral prije nekoliko godina. Samo što su meni 'ladno uzeli sa računa koliko su htjeli. A, nekoliko godina prije zbog sumnjivog listinga izmiren dug i ugašena kartica. Nijesu ni radnici imali objašnjenje, a nijesu ni novac vratili”.
Bonus video:
