Trgovinski deficit Crne Gore u prošloj godini iznosio je milijardu i 523 miliona eura i najveći je od 2008. godine.
Kompletan izvoz Crne Gore, prema podacima Monstata, prošle godine je bio vrijedan 317 miliona eura, dok je uvoz bio šest puta veći i iznosio je 1,84 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je svega 17,2 odsto.
Izvoz je smanjen 4,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je uvoz povećan 3,2 odsto.
Izvoz Crne Gore najznačajnije je smanjen u kategoriji hrana, sa 60 miliona u 2014. godini na 26 miliona eura u prošloj. To smanjenje najznačajnije je bilo kod mesa i mesnih prerađevina sa 41 na devet miliona. Kako je istovremeno smanjen uvoz mesa i mesnih prerađevina sa 122 na 88 miliona, može se zaključiti da je izvoz mesa iz 2014. godine bio u stvari reeksport te robe preko teritorije Crne Gore sa ili bez dodatne obrade i ona je kasnije izvezena. Rusija je krajem 2014. godine zabranila uvoz mesa i proizvoda od mesa iz Crne Gore, upravo zbog optužbe da se u Rusiju iz Crne Gore “izvozi” meso iz zemalja EU kojima je Rusija uvela sankcije.
Ukupni uvoz hrane od 379 miliona eura bio je u odnosu na 2014. godinu manji za 20 miliona, ali i 63 miliona eura veći od ukupnog izvoza Crne Gore.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović nedavno je kazao da je pogrešna Monstatova kategorizacija “hrana” i da je tu više riječ o poljoprivrednim proizvodima. Naveo je da se u “uvozu hrane” nalazi 57 miliona eura uvoza onoga što nije hrana, kao i da se polovinu hrane koja se uvozi ne može proizvesti ili ne proizvodi u Crnoj Gori.
Smanjen je i izvoz mineralnih ruda i otpadaka metala sa 33 na 27 miliona, kao i električne energije sa 37 na 29 miliona.
Nastavljen je pad izvoza obojenih metala (aluminijum) sa 71,8 na 69,4 miliona eura.
Značajnije je povećan izvoz (reeksport) nafte i naftnih derivata sa devet na 15 miliona, pića sa 19 na 21 miliona, željeza i čelika sa 4,5 na 21 milion, kao i ostalih transportnih sredstava sa 1,6 na 5,4 miliona eura.
Uvoz je najznačajnije povećan u kategoriji mašine i transportni uređaji sa 339 na 407 miliona eura, što može biti povezana sa početkom priprema za gradnju autoputa.
Povećan je i uvoz povrća i voća sa 48 na 54 miliona, medicinskih i farmaceutskih proizvoda sa 59 na 67 miliona eura, naučnih i kontrolnih instrumenata sa 14 na 19 miliona eura...
Smanjen je uvoz naftnih derivata sa 185 na 148 miliona eura zbog globalnog pada cijena.
Raste uvoz proizvoda iz Srbije i Kine
Najveći spoljnotrgovinski partner Crne Gore i dalje je Srbija u koju je izvezeno robe u vrijednosti od 70 miliona eura, dok je uvoz iznosio 518 miliona eura. Izvoz u Srbiju je smanjen za deset miliona u odnosu na 2014, dok je uvoz iz ove države povećan za 38 miliona.
Sljedeći najznačajniji spoljnotrgovinski partner bila je Kina u koju je izvoz vrijedio 7,9 miliona eura, dok je uvoz iz ove zemlje 189 miliona eura i bio je za 57 miliona veći nego 2014. godine. Do rasta uvoza iz ove zemlje vjerovatno je došlo zbog priprema za gradnju autoputa, jer je i glavni izvođač iz ove zemlje koji većinom koristi svoje proizvode i opremu.
Crna Gora je u EU izvezla proizvoda u vrijednosti 113 miliona eura, od čega najviše u Italiju 40 miliona. Uvoz iz EU vrijedio je 759 miliona eura.
Od 28 zemalja EU Crna Gora ima trgovinski suficit sa dvije, u koje izvozi više nego što iz njih uvozi. To su Malta gdje je izvoz vrijedio 1,1 miliona a uvoz 106 hiljada i Luksemburg sa 899 hiljada eura izvoza i uvozom od 853 hiljade.
Bonus video:
