Finansijska održivost projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi najupitnija je kada je riječ o eventualnom aktiviranju garancija, dok poteškoće postoje i kod otplate kredita za nabavku dva teretna broda, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić.
“U ovom trenutku, finansijska održivost tog projekta čini se najupitnijom, jer je usljed neredovnog servisiranja obaveza Opštine Budva prema kompaniji WTE, kojoj je povjerena izgradnja i održavanje tog postrojenja, došlo do nagomilavanja duga”, rekao je Žugić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da se zbog toga stvorila potreba intenziviranja komunikacije svih interesnih strana, kao i da postoje indicije da će Opština i WTE uspjeti da se dogovore oko regulisanja duga.
“Postoje indicije da će Opština uspjeti da nađe rješenje koje će odgovarati objema stranama i da neće doći do aktiviranja garancije. Ministarstva finansija i održivog razvoja i turizma u potpunosti podržavaju dalje razgovore dvije strane u rješavanju tog pitanja”, kazao je Žugić.
On je saopštio da izvjesne poteškoće u regulisanju obaveza po osnovu kreditnih aranžmana postoje i kod kredita zaključenog između Crnogorske plovidbe i kineske Exim banke za nabavku dva teretna broda, u vrijednosti od oko 40 miliona eura.
“U tom dijelu, resorno Ministarstvo i Vlada će razmotriti mogućnosti kako da se te obaveze izmire, s obzirom na to da kompanija posjeduje određena sredstva za regulisanje tih obaveza, ali vjerovatno neće biti u mogućnosti da u potpunosti otplati dug”, rekao je Žugić.
On je najavio da će u narednom periodu biti razmotrena sva pitanja u vezi tog aranžmana, kao i mogućnosti za njihovo rješavanje u cilju izbjegavanja aktiviranja garancije.
Žugić je saopštio da će, prema makroekonomskim projekcijama, realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini iznositi 4,1odsto, kao i da će dinamična ekonomska aktivnost u narednom srednjoročnom periodu biti rezultat povećane investicione aktivnosti i angažovanja domaćih potencijala rasta.
Predviđa se, kako je naveo, značajan doprinos sektora građevinarstva, podstaknut uključivanjem domaće operative u izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari, ali i novih turističkih kapaciteta i energetskih postrojenja, sektora turizma u operativnoj fazi funksionisanja novoizgrađenih turističkih objekata i komplementarnih sektora trgovine, transporta, vađenje ruda i kamena.
“Pozitivan doprinos očekuje se i od sektora poljoprivrede, kao faktora supstitucije uvoza hrane i povećanog izvoza. Kao neophodan uslov jačanja ekonomske aktivnosti očekuje se i umjereno povećanje kreditne podrške”, rekao je Žugić.
On je dodao da, sa druge strane, rizik ostvarenja projektovanog rasta ekonomije proizilazi iz činjenice da je crnogorska ekonomija otvorena i veoma podložna uticajima iz neposrednog i šireg okruženja.
“Kako je kretanje domaće ekonomije, u značajnoj mjeri, opredijeljeno investicijama, prije svega, stranim, time bi nepovoljna kretanja iz međunarodnog okruženja mogla odložiti realizaciju najavljenih i planiranih ulaganja”, kazao je Žugić.
On je saopštio i da realizacija projekta gradnje autoputa Bar-Boljare može predstavljati određeni rizik po finansije u ovoj godini.
“Kada je riječ o izgradnji autoputa, određeni finansijski rizik svakako postoji, prvenstveno zbog potrebe povlačenja značajnih sredstava iz kineskog kredita, koji će usloviti povećanje duga i deficita. Sa druge strane, izgradnja autoputa ima naglašenu razvojnu komponentu koja se ogleda u angažovanju domaćih kompanija i radne snage, što će dovesti do povećanja ekonomske aktivnosti, a samim tim, i prihoda, odnosno doprinijeće dinamičnijem ekonomskom rastu”, objasnio je Žugić.
On je dodao da se benefiti realizacije tog projekta ogledaju i u boljoj povezanosti sjevera i juga Crne Gore, što će omogućiti bolju komunikaciju i razmjenu robe, a vremenom dovesti i do jačeg razvoja i unaprijeđenja životnog i ekonomskog standarda ljudi na sjeveru.
Žugić je naveo da je izvjesno da će u narednom četvorogodišnjem periodu doći do rasta duga, s obzirom na to da je Crna Gora krenula sa realizacijom projekta izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, koja će iziskivati povlačenje značajnih sredstava kineskog kredita.
“Međutim, postojeći nivo deficita i njime generisanog javnog duga će se, nakon okončanja izgradnje navedene dionice, postepeno smanjivati. U tom pravcu ići će i priprema plana sanacije kojim će biti obuhvaćeni svi elementi koji će imati značaja na kretanje deficita i duga, kao što su ekonomski rast, investicije, drugi mogući prihodi i rashodi, nova zaduženja i otplata duga”, saopštio je Žugić.
On je podsjetio da je Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisana obaveza pripreme sanacionog plana, ukoliko javni dug pređe 60 odsto BDP-a, odnosno tri odsto deficita. Taj plan bi, kako je naveo, sadržao set mjera kojim bi se uspostavila silazna putanja kretanja duga i deficita i omogućilo njihovo dovođenje u granice Mastrihta.
“Nakon zvaničnog objavljivanja Izvještaja o javnom dugu, Ministarstvo finansija će, uz uvažavanje preporuka relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, razmotriti dalje aktivnosti oko pripreme sanacionog plana i preduzeti konkretne korake kako bi on bio pripremljen u toku godine”, kazao je Žugić.
Žugić je saopštio da su budžetski prihodi ostvareni u prošloj godini, zaključno sa utorkom, iznosili oko 1,289 milijardi eura, što je približno planiranom nivou.
“Ako imamo u vidu da je za 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Uprave carina, naplaćeno 35,06 odsto javnih prihoda više u odnosu na isti period 2014. godine, od čega je samo u dijelu akciza došlo do porasta od 8,05 odsto, smatramo da imamo osnova da budemo zadovoljni postignutim”, poručio je Žugić.
On smatra da su, shodno ohrabrujućoj statistici Poreske i Uprave carina kad je u pitanju naplata javnih prihoda, realna očekivanja da će godišnji plan prihoda budžeta biti ispunjen.
Žugić je saopštio da je uvođenjem novih normativnih rješenja i intenziviranjem primjene postojećih instrumenata naplate i u prošloj godini zabilježen pozitivan trend kada je u pitanju naplata budžetskih prihoda.
“U prilog tome govori činjenica da ostvareni prihodi po osnovu poreza u prošloj godini, zaključno sa utorkom, iznose oko 860 miliona EUR, što je 3,7 miliona eura više u odnosu na plan, dok nivo poreskog duga iznosi oko 541 milion eura”, kazao je Žugić.
Zabilježeni pozitivni trend u naplati poreza, prema njegovim riječima, ukazuje da Crna Gora ima konkurentan i relativno stabilan poreski sistem koji je okarakterisan kao pogodan za privređivanje.
Fokus djelovanja Ministarstva finansija i nadležnih organa i u narednom periodu biće, kako je poručio Žugić, širenje poreskog kapaciteta, smanjenje poreskog duga i eliminisanje tehničkih problema u radu Poreske uprave, kao što je dezintegrisanost informacionog sistema. On je kazao da se u ovoj godini ne očekuju značajnija revidiranja poreskih politika.
Žugić je najavio i da će u ovoj godini, prema raspoloživim podacima, doći do povećanja penzija.
On je naveo da je Vlada, kao vid podrške najosjetljivijoj kategoriji stanovništva, sačinila formulu za usklađivanje penzija shodno kojoj ne postoji mogućnost smanjenja postojećeg nivoa primanja, dok njihovo povećanje zavisi od odnosa rasta zarada i indeksa rasta troškova života.
"Prema trenutno raspoloživim podacima, obaviće se usklađivanje naviše, odnosno penzije će u ovoj godini biti povećane”, poručio je Žugić.
On je dodao da je intencija Vlade da, u najkraćem roku, uradi sve što je u njenoj nadležnosti da unaprijedi materijalni položaj, zdravstveni sistem i omogući adekvatniji socijalni tretman penzionera.
“Svjesni činjenice da jedan dio penzionera ima relativno mala primanja, koja su često i nedovoljna za egzistenciju, kao i da su predstavnici najstarije populacije pokazali visok nivo tolerancije i nerijetko prihvatali nepopularne mjere u prethodnom periodu, naša obaveza odgovornog postupanja prema njima još je veća”, rekao je Žugić.
Kada je riječ o politici zarada u javnom sektoru, on je dodao da je Vlada, prepoznajući značaj ravnomjernijeg uređenja tog sistema, ponovo pokrenula proces usvajanja Zakona o zaradama u javnom sektoru koji bi počivao na principima pravednosti i racionalnosti, i kao takav stvorio pretpostavke za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u državnoj upravi.
Žugić je saopštio da će imperativ Vlade i u ovoj godini biti povećanje poreske osnovice i to kroz odlučniju borbu protiv svih vidova neformalog poslovanja.
"U tom smislu, očekujem nastavak uspješne implementacije mjera na suzbijanju sive ekonomije u istom ili čak većem obimu i dinamici, uz poštovanje istih načela postupanja inspekcijskih organa - transparentnost, neselektivnost, nulta stopa tolerancije i podška za preduzeća koja imaju potencijal za oporavak“, kazao je Žugić.
On je dodao da se konkretni rezultati sprovedenih mjera vide u evidentnom poboljšanju poreske discipline i podizanju stepena svijesti građana o tome da je redovno funkcionisanje institucija i onoga što spada u domen javnog interesa moguće obezbijediti jedino ukoliko se poreske obaveze uredno servisiraju.
“U tom smislu, naročito smo ponosni na projekat Budi odgovoran, koji je pokazao da je participacija svih društvenih grupacija od ključnog značaja za uspješno djelovanje u ovoj oblasti i, kao takav, dobio priznate nagrade i poslužio kao primjer dobre prakse i drugim zemljama u okruženju”, naveo je Žugić.
On smatra i da bi bilo svrsishodno ponovno pokretanje incijative za krivično kažnjavanje poslodavaca koji uredno ne izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Bonus video:
