Crna Gora će, sa kamatnim stopama u bankarskom sektoru koje su trenutno visoke i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje onoga što su njene razvojne potrebe, ocijenio je premijer Milo Đukanović.
"Moraju se pojačati napori i da se smanji nivo nekvalitetnih kredita u bankarskom sektoru, kao i napori Vlade i Centralne banke (CBCG), kao regulatora, da se stvore dodatni podsticajni uslovi kroz rast konkurencije za obaranje kamata. Mislim da ćemo sa ovako visokim kamatnim stopama i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje onoga što su naše razvojne potrebe", kazao je Đukanović danas na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).
Đukanović je govoreći o ekonomskom ambijentu Crne Gore u ovoj godini kazao da su strukturne reforme glavna preokupacija kada je u pitanju očuvanje unaprijeđenja makroekonomske staibilnosti.
"Bez strukturnih reformi mi ćemo i dalje imati ozbiljne neracinaonalne rashode u svim sektorima koji obuhvataju i zdravstvo i obrazovanje i rad i socijalnu politiku i javnu administraciju", rekao je Đukanović.
On je najavio da će Vlada tokom narednog mjeseca održati zaršnu raspravu gdje će do detalja koncipirati program strukturnih reformi u svim oblastima.
"To obično ne radi Vladi u posljednjoj godini svog mandata, već to obično ostavlja sljedećoj Vladi, ali upravo sa tim iskustvom dugog vođenja vlada pokušao sam da motivišem ovu Vladu da mi to uradimo i ostavimo kao vodič vladi koja će doći nakon izbora naredne godine, da ona ne bi gubila godinu ili dvije u sagledavanju problema na tom planu", objasnio je Đukanović.
Đukanović je ocijneio da je ova godina bila veoma uspješna za crnogorsku ekonomiju i pored finansijske, ekonomske i geopolitičke krize koja je obilježila globalnu scenu.
"Bankarski sistem je u boljem stanju, evidentna je veća kreditna aktivnost, ali je i dalje prisutan visok nivo nekvalitetnih kredita", rekao je Đukanović.
On je dodao da je sačuvana fiskalna politika i nastavljeno sa ozbiljnim podsticajima investicijama i biznisu.
"I dalje se suočavamo sa ozbiljnim problemom nedostupnosti sredstava realnom sektoru da bi mogli da krenu stopama rasta", smatra Đukanović.
On je naveo da je očekivan rast crnogorske ekonomije u ovoj godini između 4,1 odsto i 4,3 odsto.
Đukanović je podsjetio i na nastavak realizacije značajnog broja projekata u više sektora, posebno u turizmu, kao što su Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay.
"Žao mi je da ne mogu kazati da smo uradili sve što je bilo moguće u turizmu, jer je ove godine bilo moguće početi projekte na Dubovici, Miločeru i Mamuli. Nažalost, iz razloga političke opstrukcije do toga nijesmo došli, ali nadam se da ćemo tokom decembra makar stvoriti uslove da obnovimo inicijativnost na dva od tri takva projekta i da ćemo odlukom u parlamentu uspjeti da stvorimo uslove da se u narednoj godini započne sa gadnjom novog hotela od pet zvjezdica na lokaciji Miločer i projekta Mamula", rekao je Đukanović.
Guverner CBCG, Milojica Dakić, najavio je da bi trebalo očekivati da se u narednom periodu postepeno i blago snize kamatne stope.
On je rekao da su u ovoj godini dvije banke dobile dozvolu za rad, a da se jedna trenutno razmatra.
"Kamatne stope su i dalje visoke, ali je evidentna tendencija njihovog opadanja. Na smanjenje kamatnih stopa je uticala pojačana konkurencija zbog osnivanja novih banaka", rekao je Dakić.
On je dodao da je nivo nekvalitetnih kredita trenutno na nivou od 13,3 odsto ukupnih i da je kontatovan njihov pad.
Privrednici iz sektora turizma zajednički su konstatovali da je ovogodišnja turistička sezona bila uspješna, ali da su problemi u poslovanju u jednom momentu bili izazvani primjenom odgovarajućih zakona, među kojima su zakoni o strancima i o radu.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, rekao je da je sektor turizma uspio da zadrži udio od 20 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP).
On je ocijenio da je Zakon o strancima neodrživ, iako, kako je rekao, shvata namjeru onoga koji ga je pisao da je cilj da bude zaposleno više ljudi iz Crne Gore.
Radulović smatra i da treba mnogo više ulagati u promociju Crne Gore kao turističke destinacije i da bi u pogledu ostvarenja tog cilja trebalo više novca dodijeliti Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO).
"Naredna godina će biti jedna od najuspješnijih turističkih godina u istoriji Crne Gore i za nju svi dobro treba da se pripremimo", poručio je Radulović.
Ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, kazala je da su izmjene i dopune Zkaona o strancima u proceduri i da bi taj akt trebalo da se nađe na sjednici Vlade u četvrtak.
"Predložili smo brisanje pojedinih odredbi koje su bile problematične", rekla je Kovačević.
Ona je navela i da je u planu novi zakon o radu koji će, kako tvrdi, otkloniti brojne barijere i uvesti novine kada je u pitanju zasnivanje ugovora o radu na određeno.
Kovačević je saopštila i da je ove godine evidentirano veće zapošljavanje domaće radne snage, posebno u turizmu i poljoprivredi, ali da je i dalje prisutan značajan broj strane radne snage.
Prema njenim riječima, oko 33 odsto radnika se nalazi u zoni sive ekonmije.
Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Dragan Ivančević, kazao je da se izgledom crnogorske turistilke organizacije, u zoni u kojoj dominiraju privremeni objekti, šalje loša slika.
On je apelovao na Vladu da se pozabavi tim problemom.
Ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, kazao je da su privremeni objekti važno pitanje.
"Ovo je prva godina kada će plan privremenih objekata biti donesen na njenom kraju i biće smanjen njihov broj", saopštio je Gvozdenović.
On je za narednu godinu najavio jačanje kapaciteta u sektoru turizma i donošenje novih zakona.
Izvršni direktor Ulcinjske rivijere, Radomir Zec, kazao je da je najveći problem u turizmu, kako je kazao od Ulcinja do Herceg Novog, komunalna policija.
On smatra da bi komunalna inspekcija trebalo da bude pod okriljem državne inspekcije jer će tada, kako tvrdi, biti poboljšan kvalitet i efikasnost u radu.
Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca na sezonskim poslovima zbog nepostojanja kadra u Crnoj Gori, Zec smatra da bi te strance trebalo zadržati i nakon sezone kako bi obučili crnogorski kadar.
Izvršni direktor komapnije Mermer iz Danilovgrada, Milan Božović, smatra da bi trebalo više upošljavati domaću operativnu snagu i preferirati domaći građevinski materijal.
"Kada su u pitanju javni radovi, imamo veliko učešće uvoznih građevinskih materijala, gdje jedan njihov dio završava na sivom tržištu, pa naši proizvodi ne mogu biti konkurentni", rekao je Božović.
Predstavnici sektora šumarstva imali su primjedbe na izradu planske dokumentacije i kašnjenje u raspodjeli šuma proizvođačima.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, rekao je da intencija Vlade nije da se neko bavi preprodajom drveta već da se poveća prerada.
"Treba hrabrije krenuti u preradu", poručio je Ivanović.
On smatra da je zalaganjem Vlade obezbijeđeno dovoljno investicija i ekspertske podrške za sve poljoprivredne proizvođače.
"Bilježimo rekordnu proizvodnju vode i jaja i polako se približavamo trenutku kada Crna Gora više neće morati da uvozi jaja sa stranih tržišta, osim za velike vjerske praznike i za špic turističke sezone", kazao je Ivanović.
Predstavnik kompanije Šimšić, Milutin Đuranović, smatra da bi trebalo više pažnje posvetiti kupovini domaćih proizvoda i favorizovanju domaćeg stočarstva.
"Postao je izazov prodati crnogorsku hranu i piće na crnogorskom tržištu", saopštio je Đuranović.
Direktor KIPS-a, Risto Drekalović, smatra da je jedna od barijera u poslovanju konkretno njegove kompanije, neefikasnost i sporost sudova.
"Često presude nijesu zakonite i plod su neznanja i svjesnog kršenja zakona", poručio je Drekalović.
Potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović, saopštio je da crnogorskoj ekonomiji nedostaje konkurentnost bez koje se, kako je ocijenio, ne može obezbijediti kontantan ekonomski rast.
On je pohvalio kreditnu politiku Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i uslove kreditiranja i najavio sve veće korišćenje elektronskog poslovanja, posebno u postupcima izdavanja dozvola.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, kazao je da se rast bilježi u skoro svim privrednim sektorima Crne Gore, ali da postoje određene slabosti ekonomije kao što je stopa nezaposlenosti.
"Nema dileme da povećanje zaposlenosti moramo rješavati izmjenama u obrazovnom sistemu i izmjenama zakonodavnog okvira koji će obezbijediti fleksibilnost radne snage", ocijenio je Mijušković.
On je pomenuo neke od zakonskih propisa koji i dalje stvaraju probleme u poslovanju privrednicima, kao što su zakon o privrednim društvima, o strancima, o javnim nabavkama.
"Pristup finansiranju za privredne subjekte predstavlja takođe izražen ograničavajući faktor poslovanja, zbog visokih kamatnih stopa i visokih kolaterala. Ne manje važno je rješavanje problema loših kredita", zaključio je Mijušković.
Bonus video:
