Ministarstvo finansija pripremilo je Predlog zakona o otpisu kamata na poreska i carinska dugovanja koji predviđa otpis kamate dužnicima koji u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu zakona izmire zaostala dugovanja za poreze i carine.
Predlog zakona, u koji “Vijesti” imaju uvid, bio je na dnevnom redu posljednje sjednice Vlade, ali je povučen. "Vijesti" iz resora kojim rukovodi ministar Radoje Žugić čekaju odgovor na pitanje zašto je zakon povučen sa sjednice. Planirano je da se nakon što ga Vlada usvoji, zakon pošalje u Skupštinu da bi se usvojio po skraćenom postupku. Isti zakon usvojen je prije dvije godine.
U Ministarstvu finansija smatraju da bi efekti od tog zakona bili stabilizacija javnih prihoda i smanjenje poreskog duga po osnovu glavnice i kamate. Posljednji zvanični podatak da je poreski dug na kraju prošle godine bio 720,1 milion eura, saopštila je Državna revizorska institucija (DRI) u izvještaju o efikasnosti PU u naplati poreskog duga koji je objavila u junu ove godine.
U posljednjoj objavi u oktobru prošle godine PU je navela da je dug 537 miliona. Carinski dug, prema posljednjim podacima Uprave carina, iznosi 4,5 miliona eura.
Prema Predlogu zakona, pravo na otpis ne odnosi se na kamate na poreske obaveze nastale po osnovu poreza na promet nepokretnosti. U obrazloženju Predloga navodi se da podaci PU pokazuju da u strukturi poreskog duga kamate čine značajan udio i da su 1. decembra ove godine bile 113,7 miliona eura.
"Krajem 2013. Skupština je usvojila sličan zakon kojim je bio omogućen otpis kamate ukoliko se izmiri cjelokupan poreski dug. Uz to, zemlje u okruženju (Srbija i Hrvatska) su radi prevazilaženja nagomilanog poreskog duga u određenim slučajevima poreskim obveznicima odobrile otpis kamate na zaostale poreske obaveze u slučaju izmirenja glavnog duga do određenog roka”, objasnili su iz Ministarstva.
Procjenjuju da bi otpis omogućio prevazilaženje teškoća u poslovanju privrednih subjekata (deblokada računa, brisanje založnog prava...) i da bi se stvorili uslovi za redovno izmirenje poreskih obaveza u narednom periodu.
Pravo na otpis kamate mogu imati i dužnici kojima je odloženo plaćanje poreskog duga ili odobreno plaćanje u ratama, u skladu sa posebnim propisima, kao i za obaveze za čiju je naplatu pokrenut postupak prinudne naplate.
Nemaju procjene za koliko će se smanjiti poreski dug
Ministarstvo finansija u predlogu nije navelo procjenu za koliko bi se smanjio poreski dug zahvaljujući otpisu i koliko će iznositi otpisane kamate.
Kada je predložen isti zakon krajem 2013. godine ministar finansija Radoje Žugić u Skupštini je kazao da je procjena Ministarstva i PU da se može naplatiti između sedam i 12 miliona.
Poreski dug je tada bio niži za 4,3 miliona nakon odziva građana i preduzeća da plate glavnicu duga kako bi im bile otpisane kamate. Zakonsku mogućnost iskoristilo je 27 pravnih i 173 fizička lica.
Ukupan iznos duga koji su platili ti poreski obveznici je 3,46 miliona, dok je iznos kamata na koje se zahtjevi za otpis odnose 904,58 hiljada.
Poslanici opozicije tada su ocijenili da se tim rješenjem dovode u neravnopravan položaj firme koje su uredno izmirile obaveze i da je moguća zloupotreba i pojava finansijske nediscipline.
Žugić je objasnio da otpisom kamata na poreska dugovanja u Vladi žele da olakšaju poslovanje privrednicima i da ublaže efekte krize nastale. Vlada je nakon ove mjere uvela popust za redovne platiše.
Bonus video:
