Ukoliko bude usvojen vladin Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru, savjetnici u kabinetima visokih državnih zvaničnika, imaće plate veće od većine sudija tužilaca, odnosno najmanje 1.300 do 1.500 eura.
Zarade savjetnika predsjednika države, Skupštine i vlade trebalo bi da budu povećane oko dva i po puta, a za to bi se godišnje iz budžeta izdvajalo oko 400 hiljada.
Prema podacima iz kabineta najviših zvaničnika, predsjednik države Filip Vujanović ima četiri savjetnika, premijer Milo Đukanović 11, a predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić osam, što je praksa slična i zemljama regiona.
Prema Vladinom Predlogu zakona, novi koeficijent za obračun plata za 23 savjetnika crnogorskih zvaničnika biće 22. Sada savjetnici predsjednika i premijera imaju koeficijent od 9,23 a savjetnici predsjednika Skupštine 8,71.
Kad se ti koeficijenti po- množe sa obračunskom vrijednošću od 63 eura, dobija se osnovna zarada, koja se dodatno uvećava za minuli rad i druge naknade.
Savjetnici predsjednika i premijera, čija je sadašnja zarada oko 580 eura, ako se usvoji zakon, imaće oko 1.386 eura.
Savjetnicima Krivokapića osnovna plata bi bila povećana sa 550 na 1.386 eura.
Osnovna neto zarada za 23 savjetnika iznosila bi tako godišnje 382 hiljade eura, dok bi ukupan cifra sa porezima i doprinosima bila oko 700 hiljada. Sadašnji bruto izdatak poreskih obveznika za njihove osnovne zarade je oko 300 hiljada.
Koordinatorka programa u Građanskoj alijansi Sanja Rašović kaže za “Vijesti” da je “normalno da ministri, predsjednik vlade, države ili parlamenta, imaju svoje savjetnike jer se radi o ogromnoj odgovornosti i poslu koji je pod njihovom kontrolom”.
“Ono što je problematično, međutim, jeste broj zaposlenih savjetnika, njihov savjetnički potencijal i kvalitet njihovog rada. Nažalost, u Crnoj Gori je situacija takva da se često na pozicije savjetnika imenuju osobe koje su bliske stranci iz koje ministri dolaze, ili osobe koje su na to mjesto postavili određeni interesni krugovi. Kadrovi koji su na te funkcije izabrani kroz partijske kanale, bez ekspertize u oblasti koju pokrivaju ne mogu doprinijeti kvalitetnijem odlučivanju”, kaže ona.
Sva tri predsjednika imaju po jednog glavnog savjetnika - šefa kabineta. Glavni savjetnik predsjednika vlade imao bi koeficijent 24, a sada je 9,23. Njemu bi osnovna zarada neto zarada bila povećana sa 580 na 1.512 eura.
Savjetnike imaju i četiri potpredsjednika vlade i tri potpredsjednika Skupštine - ukupno 15. Njihov koeficijent će biti 18.
Savjetnicima potpredsjednika vlade čiji je koeficijent sada 9,23, osnovna plata će biti duplo povećana, sa 580 na 1.134 eura.
Potpredsjednik vlade Rafet Husović ima dva savjetnika, Igor Lukšić tri, Vujica Lazović četiri i Duško Marković jednu savjetnicu.
Pet savjetnika potpredsjednika Skupštine sada imaju koeficijent 8,71. Njima će osnovna zarada biti povećana sa 548, na 1.134 eura. Potpredsjednik Skupštine Milutin Simović ima jednog savjetnika, a
Branko Radulović dvije savjetnice. Njihov kolega Suljo Mustafić ima jednog savjetnika i jednu savjetnicu.
Iz Ministarstva finansija nedavno su objasnili da šefovi kabineta visokih zvaničnika imaju veće koeficijente od šefa kabineta nekog ministra jer se radi o imenovanom kadru kojem mandat prestaje prestankom mandata predsjednika države, Vlade i Skupštine. “Kabineti predsjednika države, Vlade i Skupštine obavljaju stručne i druge poslove koji su vezani za ostvarivanje funkcije predsjednika. Šef kabineta obavlja stručne i druge poslove - organizuje rad kabineta, zadužen je za koordinaciju u okviru kabineta, koordinaciju rada savjetnika, koordinaciju sa drugim organima uprave i državnim organima...”, kazali su iz Ministarstva. Navode da su šefovi kabineta ministara državni službenici ekspertsko-rukovodnog nivoa koji se zapošljavaju na osnovu javnog oglasa.
Nadležnosti predsjednika male, ali savjeti vrijede 347.000 eura
U Predsjedništvu je 21 stalno zaposleni, uključujući i predsjednika Filipa Vujanovića. On ima četiri savjetnika, šefa kabineta i pomoćnika generalnog sekretara. U Generalnom sekretarijatu rade četiri savjetnika, kao i jedan samostalni savjetnik.
U administraciji predsjednika su i po jedan arhivar i operater, kao i sedam tehničkih sekretara.
Koeficijent predsjednika sada je 14,84, a biće 32. Šef kabineta, savjetnici i pomoćnik generalnog sekretara imaju koeficijent 9,23. Šef kabineta i savjetnici sada će imati koeficijent 22, a pomoćnik generalnog sekretara 20.
Savjetnici u generalnom sekretarijatu imaju 8,19 a koeficijanti će im porasti na 12,5, samostalni savjetnik sada ima 6,89 a imaće 7,4.
Arhivar, tehnički sekretari i operater imaju koeficijent 3,77, prema novoj organizaciji imali bi od 3,8 ili 4,1. Godišnja bruto zarada svih zaposlenih u instituciji Predsjednik Crne Gore, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, sada iznosi 247.000 hiljada eura. Prema novim koeficijentima taj iznos bi bio za oko 100 hiljada veći.
Eksperti za zdravstvo postaju stručnjaci za samoupravu
Koordinatorka GA podsjeća da se na savjetnička mjesta često postavljaju kadrovi koji zakažu na drugim. ”Imamo slučajeve poput bivšeg ministra zdravlja Miodraga Radunovića, koji je nakon dešavanja u bjelopoljskoj bolnici, podnio ostavku i time sa sebe skinuo teret odgovornosti, a zatim zaposlenje dobio na mjestu savjetnika premijera za lokalnu samoupravu. Iz tog primjera se najbolje može vidjeti kako eksperti za zdravstvo u Crnoj Gori lako postaju eksperti za pitanja lokalne samouprave. Ovakva situacija dovodi do toga da se Crnoj Gori stalno u izvještajima spočitava postojanje glomaznog birokratskog aparata koji državu mnogo košta a u svojim kapacitetima je vrlo ograničen,” kaže Rašović.
Ona navodi i primjer Hrvatske, koja iako je već članica EU, ima ministara sa po 14 savjetnika.
Rašović kaže da je Vladin predlog Zakona o zaradama u javnom sektoru neracionalan, isto kao što je neracionalan način na koji se ti kadrovi biraju.
“Bilo bi korisno uraditi evaluaciju rada i kapaciteta kako savjetnika, pomoćnika tako i drugih zaposlenih u državnoj upravi, te na osnovu tih rezultata razmotriti opravdanost njihovog zaposlenja i nivo nadoknada. To bi bio, sa jedne strane, jedini način da se utvrdi koliko (ne)stručnih ljudi zapošljava državni aparat a sa druge da profesionalci za svoj rad i trud budu adekvatno plaćeni.
Na mjesto savjetnika se biraju osobe sa ekspertizom u traženoj oblasti, nikako ne početnici ili partiji lojalni pojedinci kojima se partija odužuje tako što ih postavlja na visoko plaćene pozicije. Ovaj problem, nažalost, nije vidljiv samo na savjetničkim funkcijama nego na svim nivoima državnog aparata.
Nivo plata predložen novim zakonskim rješenjima zasigurno bi bio opštreprihvaćen kada bi se na tim pozicijama nalazili najkvalitetniji kadrovi koji svoj posao obavljaju savjesno, stručno i odgovorno. U ovakvoj situaciji, koju imamo sada, takvo rješenje ne može biti niti racionalno niti prihvatljivo”, navodi aktivistkinja GA.
Bonus video:
