U prekjučerašnjem reagovanju iz kabineta Vlade na tekst „Milu još godina da zaposli 34 hiljade“, prepravljeno je izborno obećanje premijera Mila Đukanovića a broj radno aktivnog atanovništa iz Ankete o radnoj snazi igrom riječi predstavljen je kao broj radnika i radnih mjesta.
Đukanović je u predizbornoj kampanji u oktobru 2012. jasno rekao da mu je prioritet obećanje od 40.000 novih radnih mjesta u naredne četiri godine i to postoji na snimku koji se može naći na jutjub kanalu njegove stranke. Dio govora o radnim mjestima počinje nešto prije 16. minuta snimka.
„Ključni problem Crne Gore, to pokazuje ovo krizno vrijeme, nije ni korupcija ni kriminal, ni neefikasnost pravne države, jer se naša pravna država razvija i nije realno bilo pretpostaviti da ćemo u šest godina i formirati institucije i postići njihovu optimalnu efikasnost, naš ključni problem je nezaposlenost. To je problem koji muči svaku crnogorsku porodicu, to je samim tim i ekonomski i socijalni i politički problem i zbog toga svaka Vlada, ne samo u narednom četvorogodištu, taj problem mora imati kao svoj prioritet. Ja želim da vam obećam, i jasno vam je iz maločas kratko prezentiranog izbornog programa naše koalicije, da će to biti naš strateški zadatak u narednom četvorogodištu i da nijesmo slučajno zapisali da će naša koalicija u narednom četvorogodištu obezbijediti otvaranja novih 40 hiljada radnih mjesta", kazao je tada Đukanović na konvenciji u Bijelom Polju.
U oktobru 2012, kada je premijer ovo obećao, broj zaposlenih iznosio je 168.701, a u oktobru ove godine, prema podacima Monstata, zaposlenih ima 174.761, odnosno 6.060 radnih mjesta više, što znači da premijer u posljednjoj godini sedmog mandata treba da otvori jo 34 hiljade radnih mjesta. Dakle ovdje je riječ o zvaničnim podacima Monstata o broju zaposlenih, koje one dobijaju od nadležnih državnih institucija na osnovu svih oblika ugovora o radu.
Već nakon izbora iz Vlade su prepravljali ove predizborno obećanje na 40.000 zapošljavanja. U terminologiji Zavoda za zapošljavanje "novo radno mjesto" i "zapošljavanje" imaju različito značenje. Novo radno mjesto upravo to i znači - da se povećao broj radnih mjesta i time broj zaposlenih. Broj zapošljavanja je u stvari broj ugovora o zapošljavanju i godišnje ih bude i do 25 hiljada, a da broj radnika ostane skoro isti. Jedan radnik na određeno ili sezonac može tokom godine više puta da se zaposli i time poveća broj zapošljavanja.
Sada iz Vlada pogrešnim (ili manipulativnim) korišćenjem podataka iz Ankete o radnoj snazi pokušavaju premijera da primaknu cilju navodeći da je u oktobru u Crnoj Gori bilo 197,4 hiljade a da ih je prema posljednjim podacima sa kraja juna 226,1 hiljadu. I da je brojka povećana za 29 hiljada zaposlenih.
U ovoj posljednjoj anketi, kako je u njoj navedeno, anketari Monstata su obišli 2.012 domaćinstva (jedan odsto ukupnog broja) i anketirali o radnoj aktivnosti 6.458 njihovih članova. Na osnovu njihovih odgovora napravljena je procjena na ukupan broj stanovnika i dobijen podatak da je u sedmici kada je anketa napravljena radne aktivnosti imalo 226,1 hiljada stanovnika.
Od toga broja, kako se navodi, 178,5 hiljada je stvarno zaposlenih sa nekim od oblika ugovora o radu, 40,9 hiljada su samozaposleni i 6,7 hiljada su „porodični radnici“. Prema metodologiji, obuhvaćeno je stanovništvo staro 15 i više godina prema „aktivnosti u posmatranom kvartalu, a ne prema formalnom statusu anketiranih lica“.“Pod pojmom zaposleni u ovoj anketi podrazumijevaju se lica koja obavljaju bilo kakav posao za zaradu ili profit tokom sedmice snimanja, čak i manje od sat vremena. Plaćanje uključuje uplate u gotovini ili “plaćanje u naturi” (plaćanje robom ili uslugama), bez obzira da li se plata dobija u sedmici kada je posao odrađen ili ne“, navodi se između ostalog u metodologiji.
Dakle, ako je neko u sedmici kada je anketa rađena proveo u svojoj bašti više od jednog sata i ako je tada ili kasnije od te bašte imao imovinsku korist, smatra se „zaposlenim“ i pomogao je premijeru u ispunjavanju glavnog predizbornog obećanja o 40.000 radnih mjesta, sudeći po tumačenju Vlade. U ovu brojku uključuje se i svako ko je nekome pomogao u radu, a ovaj uzvratio uslugom ili platio u naturi kesom paprika, smokijem, pivom, pozivom na roštilj...
Takođe, nije istinita tvrdnja Vlade da su pitanja iz „Vijesti“ o ovoj temi dobili samo jednom. Pitanja su prvi put postavljena 10. novembra na mejl šefa Vladinog biroa Srđana Kusovca, a kasnije 17. novembra na isti mejl, kao i na mejl Biroa. U drugom mejlu bila je i molba „Molim Vas da nam kažete da li ću i kada dobiti odgovore na ranije postavljena pitanja“, ali nikakav odgovor nije stigao.
Ako je 226.000 zaposlenih, zašto se doprinosi plaćaju za 140.000?
Tvrdnja Vlade da Crna Gora ima 226,1 hiljadu zaposlenih otvara mnoga pitanja. „Vijesti“ i Unija slobodnih sindikata već godinama pokušavaju da saznaju za koliko zaposlenih se plaćaju porezi i doprinosi i zašto u fondovima za penzijsko i zdravstveno osiguranje postoje deficiti od 150 miliona eura.
Posljednji podaci koje je Unija slobodnih sindikata dobila i predstavila javnosti odnose se na 2009. kada je zaposlenih bilo 174 hiljade, a porezi i doprinosi plaćani su za 30 hiljada manje zbog čega je budžet te godine bio oštećen za 70 do 80 miliona eura.
Dug preduzeća i preduzetnika za poreze, doprinose i ostale dažbine državi od tada je narastao sa 200 na 700 miliona. Ovaj problem bi možda bio manji kada bi Vlada energiju i vrijeme koristila za rješavanje problema umjesto za prepravljanje predizbornih obećanja i matematičke gimnastike.
Galerija
Bonus video:
