Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru neprihvatljiv je za Uniju poslodavaca (UPCG) jer je, kako su kazali iz te organizacije, neustavan, nekonzistentan sa pravnim sistemom Crne Gore i ne korespondira sa ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR).
Predstavnici UPCG su, povodom Vladinog Predloga zakona, održali sastanak sa predstavnicima Aerodroma, Održavanja željezničkih voznih sredstava, Barske plovidbe, Željezničke infrastrukture, Centra za ekotoksikološka istraživanja, Montenegro erlajnsa, Plantaža, Vodovoda i kanalizacije Cetinje i Ulcinjske rivijere.
UPCG smatra da se pod javnim sektorom ne mogu podvesti privredni subjekti, nezavisno od toga što su u vlasništvu - stopostotnom ili većinskom - države ili lokalne samouprave i da sva preduzeća, bez obzira u čijem su vlasništvu, posluju u realnom sektoru u skladu sa propisima koji važe za sve ostale privredne subjekte. Kao primjer propisa, posebno su apostrofirali Zakon o privrednim društvima i opšte propise o radu.
Kao jedan od posebno problematičnih, neopravdanih i nepravičnih odredbi u Predlogu zakona, UPCG izdvaja član 10 u kojem piše da su privredna društva koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju dužna da smanje zarade na minimalne (193 eura), do postizanja pozitivnih rezultata.
UPCG i učesnici sastanka pitaju kako je moguće da je to predloženo kada je institut „minimalna zarada“ zaštitna kategorija za zaposlene sa najnižim primanjima i stepenom obrazovanja, a utvrđena je po osnovu linije siromaštva u Crnoj Gori.
"Šta će biti sa preduzećima koja pozitivno posluju, ali im dugovanja iz prethodnog perioda ne dozvoljavaju da imaju pozitivan finansijski izveštaj? Ovo se odnosi i na kompanije koje na primjer ostvaruju pozitivne poslovne rezultate ali, zbog propisa o računovodstvu, iznos kredita u poslovnim knjigama moraju voditi u zvaničnoj valuti (euro), pa zbog naglog pada vrijednosti eura u odnosu na dolar proističu ogromne nerealizovane negativne kursne razlike“, saopšteno je iz UPCG.
Pritom, kako su dodali, u nekim situacijama, ni rukovodstvo kompanije ni zaposleni nijesu mogli uticati na podizanje kredita, jer su odluke donošene na nivou „vlasnika“.
"Da li to znači da će u tim privrednim društvima, počev od rukovodećih lica i najodgovornijih i najstručnijih radnih mjesta, pa do najprostijih poslova koji ne zahtijevaju poseban stepen odgovornosti i znanja, doći do izjednačenja zarada na 193 eura?“, pitaju iz UPCG.
Njih interesuje i zašto ovaj model važi samo za zaposlene u privrednim društvima, regulatornim tijelima i agencijama (koji ostvaruju sopstvene prihode), a ne i za organe (državne i lokalne) uprave koji su budžetski potrošači, bez obzira na njihovu efektivnost, efikasnost i rezultate rada.
"Da li je ovakvim rješenjima predlagač imao u vidu da će poslodavac, ukoliko se Predlog zakona usvoji, biti prinuđen da recimo jednom pilotu, ili licenciranom avio mehaničaru i tehničaru, kapetanu broda, glavnom šefu kuhinje ili zaposlenom koji ne samo što radi u posebnim uslovima rada, već je njegov rad od neprikosnovenog značaja za poslovanje i/ili snosi odgovornost za zaštitu i zdravlje zaposlenih i korisnika usluga tih privrednih društava, isplati zaradu u iznosu od 193 eura?“, pitaju iz UPCG.
Na sastanku u UPCG je ocijenjeno da Predlog zakona obiluje nizom pravnih nonsesa, na primjer da je njime propisana obaveza usklađivanja propisa nižih nivoa do 31. decembra 2015. godine a zakon još nije usvojen u Skupštini, a samim tim ni objavljen u Službenom listu Crne Gore.
"Nekome je očito "promaklo" da se obaveza usklađivanja mora vezivati za rokove od datuma stupanja na snagu propisa, a uobičajeno je šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona", rekli su iz UPCG.
Bonus video:
