Vladina projekcija rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini od 3,5 odsto, je u ovom trenutku realna, s obzirom na investicionu aktivnost u sektorima saobraćaja, turizma i energetike, kao i dobre efekte turističke sezone, ocijenio je premijer Milo Đukanović.
On je rekao da stopa rasta od 3,5 odsto nije dovoljna, iako se Crna Gora oporavlja od posljedica razorne evopske i globalne ekonomske krize.
“Jasno je da su našoj zemlji potrebne više stope rasta, u zoni od najmanje pet odsto godišnje, da bi nastavila da se približava prosjeku evropske razvijenosti i evropskom kaviltetu života”, kazao je Đukanović u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Prema njegovim riječima, Crna Gora se uspješno oporavlja od posljedica ekonomske krize i dvostruke recesije u 2009. i 2012. godini.
“Nakon nešto niže stope rasta od 1,8 odsto u prošloj godini, dolazi do njegovog ubrzanja sa stopama od 3,2 odsto u prvom i 3,4 odsto u drugom kvartalu ove godine”, precizirao je Đukanović.
Sve to, kako je dodao, ide u prilog osnovnoj projekciji Vlade datoj u Programu ekonomskih reformi za ovu godinu, da će ekonomski rast biti 3,5 odsto.
“To je u ovom trenutku realno, s obzirom na investicionu aktivnost u sektorima saobraćaja, turizma i energetike, kao i dobre efekte turističke sezone”, rekao je Đukanović.
On je dodao da koncept ekonomske politike Crne Gore u narednom srednjoročnom peirodu, pored mjera na jačanju fiskalne i finansisjke stabilnosti, mora biti snažno podržan paketom strukturnih reformi koje će direktno uticati na povećanje konkurentnosti i ubrzan rast.
“Kao jedan od najvećih izazova na putu daljeg povećanja konkurentnosti, možemo smatrati neophodnost sprovođenja strukturnih reformi u oblasti penzijskog i socijalnog sistema, dalje usaglašavanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, reforme u zdravstvenom sistemu i reforme državne uprave”, kazao je Đukanović.
Uspješan odgovor na te izazove, kako je naveo, istovremeno znači smanjenje javne potrošnje odnosno jačanje makrofiskalne stabilnosti zemlje i smanjenje deficit tekućeg računa platnog bilansa.
Đukanović kao jedan od najvećih izazova ekonomske politike Vlade vidi smanjenje nezaposlenosti kao najvećeg socio-ekonomskog problema.
“Zato su, nam potrebne veće investicije koje će generisati dinamičniji ekonomski rast i doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i povećanju kvaliteta života građana”, smatra Đukanović.
On smatra da bi, u cilju stvaranja pretpostavki za dinamičan i odživ ekonomski rast, potrebno izgraditi podsticajan institucionalni okvir zasnovan na tri ključna stuba - jačanje makroekonomske stabilnosti i održivosti, povećanje konkurentnosti ekonomije sprovođenjem strukturnih reformi i valorizacija prirodnih resursa, naročito u sektorima prerađivačke industrije, energetike, turizma i poljoprivrede.
Na pitanje koje je preduslove potrebno ispuniti da bi se privukli zahtjevni strani gosti i veliki investitori, Đukanović je rekao da je Crna Gora u svijetu prepoznata kao atraktivna investiciona i turistička destinacija.
“Krakterišu je investicije iz preko 100 zemalja svijeta. Crna Gora je na politikama otvorenosti i ekonomskih sloboda izgradila svoju preoznatljivost i postala atraktivna invsticiona destinacija”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u vremenu velikih neizvjesnosti u širem okruženju, poštovanje dogovorenog, konzistentnost i predvidivost su atributi koje investitori najviše cijene.
“Česte promjene ključnih ekonomskih politika ne smiju postati pravilo. Ne smijemo narušavati našu otvorenost i konkurentost parcijalnim rješenima koja nijesu dio dobro osmišljene dugoročne strategije”, naveo je Đukanović.
Unaprijeđenje fizičke infrastrukture, kao i ljudskog kapitala, uz postojanje adekvatnih turističkih sadržaja, kako je ocijenio, predstavljaju osnovne preduslove za privlačenje zahtjevnih gostiju iz inostranstva.
Na pitanje u kojim oblastima postoji najviše prostora za saradnju u regionu, Đukanović je saopštio da su ekonomska saradnja u regionu i njegova unutrašnja integracija ključ razvoja i demokratizacije društava.
“Posljedice dugotrajuće ekonomske krize drastično se osjećaju na zapadnom Balkanu. Unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institucije i slaba povezanost lošom infrastrukturom, predstavlja veliku barijeru povećanju konkurentosti regiona”, rekao je Đukanović.
Imperativ je, kako je ocijenio, ubrzanje rasta regionalnih ekonomija i njihova dugoročna održivost, što se najbolje može postići integracijama.
“Treba definisati djelotvorne politike za prosperitet regiona i osnažiti makroekonomsku stabilnost i nastaviti sa strukturnim reformama”, smatra Đukanović.
Najviše prostora saradnju unutar regiona, kako je dodao, ima u oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture, zaštite životne sredine, obrazovanja, preduzetništva, trgovine.
Đukanović je ocijenio da potencijali za saradnju nijesu dovoljno iskorišćeni.
“To je između ostalog, posljedica našeg viševjekovnog zaostajanja u odnosu na razvijenu Evropu”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da su investicije osnovni preduslov proširenja proizvodne i izvozne baze crnogorske ekonomije, odnosno ubrzanja ekonomskog rasta.
“Svjedočanstvo tome je i činjenica da je Crna Gora prosječnu stopu rasta od 3,2 odsto u posljednjoj deceniji ostvarila prevashodno, zahvaljujući intenzivnom prilivu direktnih stranih investicija u iznosu od preko pet milijardi EUR”, rekao je Đukanović.
I projektovani realni ekonomski rast crnogorske ekonomije od 3,5 odsto u ovoj godini, kako je dodao, zasnovan je na scenariju od najmanje 400 miliona EUR investicija, od kojih je najvažnija početak izgradnje prve dionice auto puta Bar-Boljare.
Jadransko – jonski autoput, Transjadranski, odnosno Jadransko – jonski gasovod, proširenje kapaciteta luke i aerodroma, rehabilitacija željezničkih pruga ka Srbiji i Albaniji, izgradnja kapaciteta interkonekcije prema Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) kao sastavnog dijela projekta podmorskog energetskog kabla koji se radi u saradnji sa Italijom, samo su neki od projekata za koje Vlada Crne Gore računa da će u narednom periodu biti snažan zamajac ekonomskog rasta.
Đukanović je zaključio da su za Crnu Goru integracije važan okvir za izgradnju podsticajnog institucionalnog sistema koji će stvoriti dalje pretpostavke za povećanje konkurentnosti preduzeća i konkurentnosti ekonomije u cjelini i povećanje kvaliteta života svih građana.
Bonus video:
