Hypo Alpe Adria banka (HAAB) pripremila je dvije verzije aneksa u primjeni Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, čime se neustavno diskriminišu klijenti i ne poštuju crnogorski bankarski zakoni, smatraju u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP).
Predstavnik CEZAP-a, Dragan Senić, kazao je da se prva verzija aneksa potpisuje sa malim brojem, diskreciono i selektivno, odabranih klijenata, što je bankarski pripremljena verzija aneksa izmijenjenog originalnog ugovornog aranžmana, a slijedi odredbe Zakona.
On je rekao da se u aneksu navodi da je korisnik kredita potpisao da izričito potvrđuje da je upoznat i da bezuslovno prihvata da se njegove obaveze u smislu visine budućih mjesečnih anuiteta ne mogu promijeniti usljed eventualne odluke Ustavnog suda da Zakon o konverziji kredita u CHF u eure, odnosno njegove odredbe proglasi neustavnim.
"Kao CEZAP-u interes nam je da ni jednim potezom ne zvučimo kao da ne podržavamo ove klijente banke, koji su u istoj situaciji kao i svi mi ostali“, naveo je Senić u saopštenju.
On je kazao da se najvećem broju klijenata, uključujući i određen broj zaposlenih HAAB-a, predlaže verzija aneksa u kojoj se navodi da su se ugovorene strane sporazumjele o izmjeni osnovnog ugovora, u skladu sa odredbama i uslovima iznijetim u tom aneksu, kojim će se definisati konverzija, odnosno reprogram duga, kao i druga važna pitanja između korisnika kredita i banke.
U toj verziji aneska se navodi da HAAB konverziju odnosno reprogram kredita realizuje u skladu sa Zakonom i odredbama tog aneksa, iako smatra da Zakon nije u skladu sa Ustavom i da ga treba poništiti. HAAB je 27. avgusta podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona Ustavnom sudu, sa zahtjevom da donese privremenu naredbu kojom će se obustaviti realizovanje radnji koje su predviđene odredbama Zakona, o čemu Ustavni sud još nije donio odluku.
"Korisnik kredita ne slaže se sa navedenim pravnim stavom HAAB-a i koristi svoja prava shodno Zakonu. Imajući u vidu navedeno, pod pretpostavkom uspješnog okončanja pokrenutih pravnih postupaka, HAAB će imati pravo da zahtijeva od korisnika kredita obeštećenje, odnosno pravo da traži uspostavljanje ugovornog odnosa koji je postojao prije donošenja Zakona“, dodaje se u toj verziji aneksa.
Senić se u ime CEZAP-a i ukupnog broja klijenata koji su zaduženi u CHF-u na osnovu dugoročnih kredita uzetih od 2006. do 2007. godine kod HAAB-a obratio Skupštini, odnosno Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, Centralnoj banci (CBCG), Bankraskom ombudsmanu Crne Gore, Ambasadi Austrije, Delegaciji EU u Crnoj Gori i medijima.
„Smatram da je vrijeme da nam kao klijentima HAAB-a pomognete, s ciljem da nađete najoptimalniji način i privrede HAAB 'k poznaniju prava'. Primjena Zakona ne iziskuje komplikovano bankarsko znanje“, naveo je Senić.
Prema njegovim riječima, priprema i postojanje dvije verzije aneksa nije model zaštite akcionara i HAAB-a, nego nezakonsko činjenje izvršnih direktora HAAB-a koji možda slijede instrukcije iz Austrije ili pravnih savjetnika, ali ne poštuju norme i pravila svoje profesije i još važnije bankarske zakone Crne Gore.
„Bankarski sistem Crne Gore je razvijen i strogo superviziran, pa se nadam u ime klijenata koji koriste ove kredite da će regulator poslovanja banaka u Crnoj Gori, a koji je i kontrolor primjene Zakona, imati svoj proaktivan pristup mom obraćanju, jer ima obavezu zaštite klijenata banaka u Crnoj Gori“, kazao je Senić.
On je dodao da su klijenti banke građani Crne Gore, zemlje kandidata za prijem u EU i da ne bi trebalo da su objekat nečijeg selektivnog i diskriminatorskog pristupa, koji nema dodirne tačke sa tržišnim principima i koji nije pristojna definicija bankarske kompetentnosti.
„Ne smatramo da, nudeći mladom broju klijenata pravno održivu verziju aneksa, banka upravlja rizicima, odnosno da bi trebalo da povjerujemo da je tako mali broj klijenata bio redovan u plaćanjima. Zakonski se može pripremati aneks, kao pravni dokument koji slijedi scenario 'šta bi bilo kad bi bilo'“, rekao je Senić.
Senić je, u vezi sa prenešenim potraživanjima sa banke na faktoring firmu Heta Asset Resolution i tumačenjem CBCG da ne može kontrolisati to preduzeće jer to nije njen domen, kazao da je takav pristup površan, činjenično i posebno pravno neutemeljen.
„CBCG nije na pravilan način utvrdila statut te firme, povjerovala je u lažne tvrdnje ili to namjerno neće da uoči. U pitanju su krediti koji su naši klijenti zaključili sa bankom, oni su indeksirani u CHF, pa kao takvi podliježu primjeni Zakona, pa banka, bez obzira da li Heta Asset Resolution nevezana ili vezana firma sa bankom, kao faktoring firmom kao finansijskom organizacijom podliježe kontroli CBCG“, precizirao je Senić.
On smatra da HAAB, pored toga što krši sve rokove definisane Zakonom, dodatno krši ustavne, poslovne, obligacione i bankarske norme države, ali i EU i Austrije, gdje je ta vrsta kredita zabranjena 2006. godine, osim za klijente koji dobijaju svoje prihode u CHF-u.
„Kao klijenti HAAB-a, smatramo da su se stekli uslovi za vanrednu kontrolu CBCG, koja se nalazi u dvojakoj ulozi: supervizora poslovanja banaka u redovnoj proceduri, ali i kontrolora primjene Zakona, koji se do sada realizovao tako da je CBCG više bila podrška HAAB-u u diskriminatorskom odnosu prema klijentima, ali ne i oprezni, pametni regulator i odgovorni participant na tržištu, koji svojom odmjerenošću i pravilnim mjerama razvija i štiti ukupno tržište, a ne samo određene učesnike na tržištu“, ocijenio je Senić.
HAAB je, kako je naveo, bila po Zakonu obavezna da se vrati na originalni datum svakog kredita pojedinačno i ispoštuje odredbe Zakona za sve klijente koji su uzeli te kredite. To se u praksi ne sprovodi, jer i u ovom segmentu primjene HAAB pravi diskriminaciju i ne bavi se klijentima čija je potraživanja ustupila povezanoj kompaniji, Heta Resolution.
„Mislimo da ćemo djelovanjem naših advokata i pravilnim konstruktivnim postupcima i inicijativama u okviru institucija Crne Gore uvjeriti sve donosioce odluka da je parlament donio Zakon koji se mora poštovati, a da su organizaciona restrukturiranja u okviru Hypo Grupe iz Austrije nešto što nije osnova da bilo koja članica iz Hypo Grupe ne primjenjuje zakona u Crnoj Gori na način i u sadržini zakona ove države, jer se finansijski i pravno konsoliduju u podjednakom vlasničkom okruženju“, zaključio je Senić.
Bonus video:
