Međunarodni monetarni fond (MMF), prema riječima njegovih predstavnika, podržava Vladinu potrebu za razvojem i izgradnjom infrastrukture, koji zahtijevaju velike količine kapitala, pri čemu je bitno obezbijediti upravljanje tim rizicima i održivost javnih finansija.
Šef tima MMF-a za Crnu Goru, Alaisdair Skot, rekao je da se MMF slaže sa potrebom da se izradi infastruktura, ali bi bili zabrinuti da se politike usmjerene na stvaranju rasta pretvore u politike rasta po svaku cijenu.
„Bili bi zabrinuti ako bi ta potjera za rastom postala rast po svaku cijenu i ukoliko bi se zaboravilo na potencijalne osjetljivosti kojima je crnogorska ekonomija podložna, kao što su strana tražnja i uslovi finansiranja“, kazao je Skot na konferenciji povodom redovne godišnje misije MMF-a.
On je ocijenio da je ovo bila jako dobra godina, pri čemu očekuju da će popraviti projekcije rasta nagore i da će se taj impuls rasta nastaviti na srednji rok.
„Pokretači ovog impulsa će biti investicije koje zahtijevaju velike količine kapitala. Postoji vrlo ambiciozan program u koji Vlada želi da uloži kada su u pitanju razvoj puteva, željeznica, luka i aerodroma“, rekao je Skot.
On je naveo da se razgovor koji su vodili sa nadležnim organima ticao rizika, pri čemu žele da vide održivi razvoj od kojeg će imati koristi svi građani Crne Gore.
Prema njegovim riječima, prva vrsta rizika je rizik za javne finansije, jer da bi se sprovele sve te investicije, moraju se preuzeti velike količine duga koji treba otplatiti.
„Ono što je bitno je da se obezbijedi da javne finansije budu zdrave, ne samo da se otplaćuje ta količina javnog duga nego i da Vlada može da se zadužuje po najpovoljnijim uslovima“, kazao je Skot.
On je dodao da postoji potreba za nastavkom i dodatnim disciplinom u segmentu javnih finansija, pri čemu nijesu izazovi samo veliki rashodi za investicije nego i stalni izazovi izdvajanja za finansije i za zarade.
„Razgovarali smo i o planovima za nepredviđene situacije. Sama činjenica što je Crna Gora mala zemlja, postoji širok spektar rizika. Moraju da postoje rezervni planovi ukoliko jedne godine turistička sezona ne bude dobra kao ove ili bude suva zima u kojoj proizvodnja električne energije nije tako dobra“, precizirao je Scott.
Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da je u zoni fiskalne ekonomije deficit budžeta ključni element ranjivosti, koji generiše nivo javnog duga i u tom segmentu su napravljeni snažniji iskoraci.
„Pripremamo Predlog zakona o budžetu i osnovni cilj svake fiskalne politike je konvergencija da trošimo onoliko koliko naplatimo, a da samo u segmentu kapitalnog budžeta imamo deficit, jer ga posmatramo kao generator većih stopa rasta i sustizanje većih ekonomija“, objasnio je Žugić.
Vlada će, kako je naveo, raditi istrajno na nastavku fiskalne konsolidacije, nastaviti snažnu borbu protiv sive ekonomije i sa davanjem šanse da prežive kompanijama koje imaju potencijala za oporavak, čime se doprinosi većim stopama generisanja rasta.
„Za ovu godinu uradili smo nove makroekonosmke projekcije i imamo snažne poruke rasta. Naša projekcija za ovu godinu bila je 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a nova iznosi 4,3 odsto, jer su ključne grane, kao što su turizam, građevinarstvo i prerađivačka industrija, generisale taj stepen rasta“, precizirao je Žugić.
Taj rast, kako je dodao, mora da ima svoj slijed i u srednjem roku i time ostvari brojne prednosti koje Crna Gora ima, kako bismo obezbijedili veći stepen zapošljavanja i proširili poreski kapacitet.
„Razgovarali smo oko modela razvoja i složili se da je Crna Gora mala ekonomija koja je posljedično otvorena, a mora težiti integracijma i kroz tu prizmu moramo raditi na konkurentnosti ekonomije i liječenju te ranjivosti u zoni realne ekonomije“, ocijenio je Žugić.
On je, odgovarajući na pitanje da li zabrinjava rast javnog duga, rekao da deficit, prema zvaničnim podacima, iznosi tri odsto, a javni dug 59 odsto.
„Kada se prekorači jedan od ta dva parametra, Vlada je dužna da radi sanacioni plan i u periodu od šest godina da te parametre vrati u dozvoljeni nivo. Ta dva paramentra nijesu prekoračili kriterijume Mastrihta, tako da nemamo potrebe da radimo plan sanacije. Od naredne godine zbog zaduženja za gradnju dionice autoputa imaćemo to prekoračenje za razvojnu komponentu“, objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, postoje rizici u javnom sektoru, pri čemu će raditi na njihovom upravljanju, boriće se protiv sive ekonomije i napraviti plan sanacije kako zakon obavezuje.
„Naša intencija nije davanje garancija, ni zaduživanje, već favorizacija privatnog i javnog partnerstva, kao i koncesiona davanja gdje je to profitablino i gdje je neophodna valorizacija resursa“, kazao je Žugić.
Scott je saopštio da će dug i dalje rasti, što je direktna posljedica potrošnje za autoput, gdje se javlja potreba da se upravlja tim vrstama rizika.
„Crna Gora treba da obezbijedi da dug bude na tom nivou da može da se obrati finansijskim tržištima na uspješan način“, naveo je Scott.
Žugić je kazao da u narendom periodu neće biti potrebe za finansijskom saradnjom sa MMF-om.
„Za narednu godinu imamo u planu da refinansiramo dospijeće eurobonda koji dospijeva u maju i iznosi oko 400 miliona eura. Ostatak deficita pokriva se iz kredita kineske banke gdje su uslovi više nego dobri“, dodao je Žugić.
On je, odgovarajući na pitanje da li ima prostora za povećanje plata i penzija, rekao da postoji formula koja se dobija iz odnosa rasta zarada i indeks rasta troškova života.
„Ako se to desi, povećaćemo penzije. Što se tiče zarada, razmišlja se o ponovnom stavljanju na dnevni red zakona o zaradama u javnom sektoru koji je rađen prije više od godinu, koji će biti element objektivnosti i transparentnosti“, naveo je Žugić.
Guverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić, kazao je da su predstavnicima MMF-a predočili da je bankarska regulativa u visokom stepenu usklađenosti sa međunarodnim standardima i pravnim tekovinama EU.
„Predstoji nam rad na usklađivanju sa direktivama Evropske komisije (EK)", dodao je Dakić.
On je podsjetio da je početkom godine usvojen Zakon o platnom prometu, a radi njegove implementacije i 13 podzakonskih akata.
„Posvetil smo pažnju upravljanju kreditnim rizikom u bankama. Predstoji nam u narednoj godini zakoni o CBCG, bankama, sanaciji banaka, u 2017. zakoni o likvidaciji banaka i finansijskim konglomeratima, a u 2018. godini zakon o zaštiti depozita“, precizirao je Dakić.
On je podsjetio da je bankarski sektor stabilan, likvidan i solventan, pri čemu postoji visok rast aktive banaka, depozita kapitala, a u posljednjih par mjeseci i kredita banaka.
„Finansijski rezultat banaka je pozitivan, a kamatne stope visoke iako ispoljavaju stalnu tendenciju smanjenja“, kazao je Dakić.
Bonus video:
