Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (USPNFT) podnijela je Vrhovnom državnom tužilaštvu i Centralnoj banci (CBCG) osam incijativa za šest banaka kod kojih su postojale indicije da nijesu postupale u skladu sa odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca .
To je "Vijestima" sinoć kazao direktor USPNFT Vesko Lekić. Iz te institucije juče je saopšteno da su u posljednjem periodu pojačali monitoring nad radom poslovnih banaka (ima ih 14 u CG) i da je u određenom broju slučajeva utvrđeno da banke nijesu preduzele potrebne radnje i provjere shodno zakonu. Kako su naveli, to upućuje na nedovoljno kvalitetan rad i na propuštanje izvršenja zakonskih obaveza što može da nosi ozbiljne konsekvence. Iz USPNFT su objasnili da ne mogu saopštiti imena banaka koje su kontrolisane i u čijem radu su utvrđene nepravilnosti, jer su gotovo svi podaci i predmeti koji se obrađuju označeni sa određenim stepenom tajnosti u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka.
„Nakon prikupljanja i obrade podataka predmeti za koje se formira osnov sumnje da se radi o krivičnom djelu pranja novca i finansiranja terorizma u vidu obavještenja prosljeđuju se nadležnim državnim organima na dalje postupanje i procesuiranje. U konkretnim slučajevima radi se o indicijama da kontrolisane banke nijesu postupale u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca , te je o navedenom, shodno propisima, obaviješteno VDT i CBCG”, objasnili su u USPNFT.
Kada su u pitanju nepravilnosti u radu banaka, primijećeni su i različiti pristupi prilikom prepoznavanja sumnjivih transakcija i da one budu različito tretirane kod dvije banke.
„Obradom i analizom sumnjive transakcije Uprava je naložila privremenu obustavu transakcije kod jedne banke zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca . Nakon prikupljanja dokumentacije od ostalih banaka, utvrđeno je da su povezana lica sa gore navedenim nerezidentnim fizičkim licem preko druge banke obavljala slične transakcije po istom osnovu, kao i da ta banka nije takve transakcije prepoznavala, niti prijavljivala kao sumnjive. Zato je upućena inicijativa prema CBCG kako bi iz njihove nadležnosti izvršili provjere da li je bilo propusta u vezi sa navedenom transakcijom koja se obavljala preko druge banke, kao i da bi se utvrdila eventualna odgovornost te banke”, objasnili su „Vijestima“ iz USPNFT.
Malim uplatama sakrili 500.000 nema papira za dva miliona
USPNFT je kao nepravilnost navela slučaj kada određeno pravno lice zaključuje veliki broj ugovora o zajmu, od kojih je najveći broj zaključen u svojstvu zajmoprimca sa zajmodavcem.
„Zajmodavac je na poslovne račune tog pravnog lica (zajmoprimca), kod više banaka izvršio uplate u ukupnom iznosu iznad 500 hiljada eura od čega je iznos gotovinski uplaćen od skoro 500 hiljada transakcijama koje su vrlo neznatno ispod zakonom propisanog maksimuma - kako bi se izbjegla obaveza izvještavanja USPNFT. O sumnjivom poslovanju tog pravnog lica poslovne banke nijesu obavijestile Upravu, iako su to obavezne. Nakon obrade predmeta, navedeno je proslijeđeno državnom tužilaštvu”, naveli su u USPNFT.
Jedan od slučajeva je kada banka nije posjedovala dokumentaciju koju je po zakonu obavezna da ima.
„Tokom neposredne inspekcijske kontrole pravno lice (subjekat nadzora), nije mogao objasniti osnov transakcije od dva miliona eura pa je zatraženo izjašnjenje od banke koja u svom odgovoru navodi da ne posjeduje informacije i dokumentaciju po kojem osnovu je izvršena transakcija sa deviznog računa na transakcioni račun”, kazali su iz USPNFT, navodeći da je banka dužna da takvu dokumentaciju čuva 10 godina.
Jedan od prijavljenih slučajeva je i kada je zajmodavac uplatio zajmoprimcu 200.000 eura u 20 uplata po 10.000 eura za dva minuta. Banka nije prijavila ni ovaj sumnjiv slučaj, iako je to morala da uradi.
Bonus video:
