Turizam predstavlja ključnu ekonomsku granu u Crnoj Gori koja će do 2024. godine učestvovati sa više od 30 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP), saopštio je ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović.
On je na panelu Turizam – sektorska i regionalna perspektiva, u okviru konferencije Efikasnost pristupanja Evropskoj uniji (EU) i unaprijeđenje regionalne konkurentnosti u Budvi, ocijenio da je dosta urađeno na razvoju turizma u Crnoj Gori, ali da predstoji još mnogo posla.
“Stvaramo konkurentske elemente koji treba da bolje pozicioniraju Crnu Goru na mapi svjetskih destinacija, što će omogućiti da gotovo pola stanovnika naše zemlje živi od turizma”, rekao je Gvozdenović.
Gvozdenović, kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG), smatra i da je potrebno da turistički privrednici intenzivno rade na unapređenju svojih kapaciteta.
“Sinergija države, lokalne uprave i privrede daće rezultate na ovom polju”, rekao je Gvozdenović.
Dvodnevnu konferenciju, koja je završena u petak, organizovala je PKCG u saradnji sa savezima ekonomista Crne Gore i Srbije.
Država je, kako je podsjetio Gvozdenović, do sada identifikovala kvalitetne investitore za ulaganje u rizorte, poput Amana, Luštica Developmenta, Adriatic Marinas.
Gvozdenović je najavio dolazak u kratkom roku još dva brenda iz te oblasti koji spadaju u sam vrh međunarodnog ugostiteljstva.
On je govoreći o naporima Vlade da kreira povoljne uslove za ulaganje u crnogorski turizam, prije svega poreskom politikom koja podstiče izgradnju smještajnih kapaciteta sa pet zvjezdica, kazao da su hoteli visoke kategorije neophodan preduslov za cjelogodišnju sezonu.
“Radi se na dogovaranju povoljnih kreditnih linija za izgradnju još 76 ovakvih objekata”, precizirao je Gvozdenović.
On je ocijenio da je pitanje bolje saobraćajne povezanosti jedno od ključnih za razvoj turizma Crne Gore i regije.
Vesna Kovač iz resornog ministarstva Vlade Srbije navela je da turizam BDP-u te zemlje doprinosi sa 5,4 odsto.
“Želja nam je da u narednom periodu taj procenat udvostručimo. Plan je da se u turističkom smislu valorizuje kulturno nasljeđe Srbije duž rijeke Dunav i da se dodatno ojača kongresni turizam unapređenjem kapaciteta Centra Sava i gradnjom novih u okviru projekta Beograd na vodi", dodala je Kovač.
Profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković kazao je da su kadrovski problemi i upravljanje resursima ključni izazovi u tom sektoru.
“Naročito je potrebno reformisati srednješkolsko obrazovanje koje u ovoj oblasti pruža opšte znanje a premalo vještina, što sve nije u skladu sa potrebama poslodavaca”, rekao je Ratković.
On je dodao da se u visokoškolskom obrazovanju radi na tome da praksa postane obavezni dio studija.
Ratković se posebno osvrnuo na probleme malih hotela kojima nedostaju povoljna sredstva finansiranja. On je ocijenio da je potrebno umrežavanje turističkih privreda u regionu što će dovesti do produženja sezone.
Direktor Specijalne bolnice Merkur iz Vrnjačke banje, Dejan Stanojević, govorio je o perspektivama banjskog turizma Srbije, koja ima 400 izvora mineralnih voda, što je brojka među najvećim u Evropi.
“Od svih noćenja koja se ostvare u ovoj zemlji, 42 odsto je u banjama, pa je taj vid turizma jedna od najboljih šansi za razvoj cjelokupnog sektora”, smatra Stanojević.
Predsnavnik UTIP Crna Gora, Nemanja Nikolić, najavio da će početkom naredne godine podgorička turistička ponuda biti obogaćena hotelom koji će poslovati pod brendom Hilton.
Prema njegovim riječima, da bi se unaprijedio turizam, pred državom je da riješi probleme obrazovanja radne snage, infrastrukture, ambijenta za investicije, donese strategiju razvoja i ostale politike uskladi sa njom, a da privrednicima ostaje da rade na konkurentnosti i pruže što kvalitetniju uslugu gostima.
Predsjednik Horwath Consulting iz Hrvatske, Miroslav Dragićević, kazao je da je turizam na globalnom nivou dosegao cifru od milijarde internacionalnih dolazaka, a da se u narednih 20 godina očekuje da će taj broj biti dvostruko veći.
Dio „turističkog kolača“ koji je nekada pripadao bivšoj Jugoslaviji, iznosio je 1,5 odsto.
“Sada je na državama koje su nastale raspadom Jugoslavije da rade na infrastrukturi i kapacitetima da bi uzele svoj dio globalnog turizma, a tome će im doprinijeti valorizacija kulturnih i prirodnih dobara. Jedino je Crna Gora od zemalja regije sigurno zakoračila pravim putem, razvijanjem turizma po, kako je kazao arapskom modelu, što će donijeti značajne rezultate”, kazao je Dragićević.
On se predložio da se formira virtuelno regionalno ministarstvo turizma čiji bi glavni zadatak bilo rješavanje problema dostupnosti i stvaranje velikog jedinstvenog tržišta od zapadnog Balkana.
“Vjerujem da bi turizam i infrastruktura mogli biti razlozi nove saradnje i reintegracije regije zarad njene samoodrživosti”, zaključio je Dragićević.
Bonus video:
