Izgradnja kapitalnog projekata, autoputa Bar-Boljari će, pored pozitivnih efekata na rast, dovesti do daljeg pogoršanja fiskalnih indikatora u Crnoj Gori, saopštili su predstavnici Svjetske banke (SB). Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster, kazala je da će projekat izgradnje autoputa dovesti do rasta deficita, što uvijek dovodi i do povećanja javnog duga. "U ovoj godini u Crnoj Gori očekujemo dalji rast javnog duga, ali ne samo u ovoj već i do 2018. godine, do kada će trajati povlačenje sredstava za finansiranje autoputa", kazala je Madžarević Šujster na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu (JIE.) U SB procjenjuju da će javni dug Crne Gore do 2018. godine rasti preko 77 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok bi ove godine trebalo da bude na skoro 66 odsto BDP-a. "Autoput sigurno ima učinak s obzirom na dinamiku izgradnje i povlačenja sredstava i sigurno će dovesto do rasta javnog duga. Taj rast duga bi, ako se nastavi sa politikom konsolidacije na tekućim rashodima i sa boljom naplatom poreza, nakon 2018. godine trebalo da uspori i da dođe do drastičnog smanjenja deficita«, rekla je Madžarević Šujster. Ona je navela da Crna Gora među zemljama regiona ima najveći spoljni dug, koji se procjenjuje na preko 120 odsto BDP-a, ne računajući interkomapnijski dug. "Ono što zabrinjava je da javni i dug za koji garantuje država, čine više od polovine spoljnjeg duga", kazala je Madžarević Šujster.
Prema njenim riječima, u prošloj godini u Crnoj Gori napravljen je veliki pomak u smjeru fiskalne konsolidacije. "Prošlu godinu je Crna Gora završila sa najnižim deficitom unutar regije, od oko 1,4 odsto BDP-a. Ove godine dolazi do preokreta koji je uglavnom vođenim velikim kapitalnim investicijama u autoput, koji će u naredne četiri godine na neki način držati taj deficit na nivou od oko 5,8 odsto BDP-a", objasnila je Madžarević Šujster. Ona je, predstavljajući izvještaj za JIE koji obuhvata šest zemalja – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kazala da se rast u regiji oporavlja. "Rast se oporavlja u situaciji povećanih rizika za dugoročniji održivi rast. Rast se konačno oporavio nakon recesije sa dvostrukim dnom. Ovaj put je taj rast podržan oporavkom domaće potražnje, ali su pomogle i niske cijene energenata i slabije valute", saopštila je Madžarević Šujster. U SB za ovu godinu procjenjuju puno veći doprinos investicija rastu, što je pozitivan faktor. "Crna Gora posebno prednjači u tom velikom doprinosu investicija rastu, koji je očekivan ove godine usljed pokretanja velikih investicija u atutoput. Međutim, ono što je negativno je izostanak pozitivnog doprinosa od izvoza. Osim zemalja poput Srbije i Albanije nijedna zemlja nije imala pozitivan doprinos neto izvoza rastu", dodala je Madžarević Šujster. Ona je navela da je ta trgovinska konkurentnost vrlo niska unutar regije. "Ono što je pozitivno od drugog kvartala ove godine u Crnoj Gori je da vidimo puno širi spektar tog rasta. Kada gledamo sektorski nije samo građevinarstvo raslo, već se tokom ove godine oporavlja i industrija, posebno u dijelu farmaceutike. Ono što konstantno bilježi doprinos rastu je trgovina, koja je velikim dijelom isto tako oporavljena zbog solidne turističke sezone", kazala je Madžarević Šujster. Kada je u pitanju Crna Gora, ona je rekla da je izvoz razočarao posebno u dijelu električne energije i mesa. "Uvoz je sada vezan uz gradnju autoputa i ponovo se povećava", navela je Madžarević Šujster.
U svim zemljama JIE se biježi oporavak zaposlenosti što je, kako je ocijenila, jako važno. »U dvije zemlje, među kojima je i Crna Gora, vidimo da je stopa zaposlenosti i ukupna zaposlenost rasla iznad vrhunca koji je dostignut u periodu prije ekonomske krize, što je drugi kvartal 2008. godine" kazala je Madžarević Šujster. SB je konstatovala da postoji još dosta prostora za dalje poboljšanje indikatora kretanja na tržištu rada. Evidentirana je visoka nezaposlenost mladih i žena i dugoročna nezaposlenost u cijeloj regiji. "U cijeloj regiji inflacija i dalje ostaje niska, iako se ona oporavlja. Ono što vidimo je trend pada cijena hrane u EU, zbog vrlo velike količine raspoložive hrane koja ostaje na evropskom tržištu usljed trgovinskih sankcija koje su uvedene prema Rusiji", rekla je Madžarević Šujster.
SB je konstatovala da postoji još dosta prostora za dalje poboljšanje indikatora kretanja na tržištu rada
Nekvalitetni krediti ili nenaplativi plasmani i dalje ostaju veliki. "U Crnoj Gori oni se kreću trenutno na 16 odsto ukupnih plasmana, što je niže nego u periodu nakon krize kada su iznosili preko 25 odsto. Ti nenaplativi plasmani i dalje opterećuju bilanse banaka", smatra Madžarević Šujster U Crnoj Gori, za razliku od zemalja u regiji, kako je navela, evidentan je lagani oporavak kreditiranja, posebno prema korporativnom sektoru. Rast iako očekivan, prema riječima Madžarević Šujster, može biti na neki način ograničen pooštravanjem finansijskih uslova na spoljnjem tržištu, produženim sporijim rastom u EU i na globalnom nivou i povećanjem globalnih cijena nafte. "Na strani domaćih rizika imamo vrlo visoke dugove u javnom sektoru, visok nivo nekvalitetnih kredita i troškove za državne budžete usljed migrantske krize", kazala je Madžarević Šujster. Ona je saopštila da su troškovi za državne budžete usljed migrantske krize još mali, ali da sve zemlje regije služe kao tranzitne prema zapadnim zemljama EU. "Međutim, ukoliko dođe do zatvaranja granica treba voditi računa da se može desiti scenario da će jedna veliki broj migranata možda prezimiti unutar regije JIE i time predstaviti na neki način pristisak na državne budžete", zaključila je Madžarević Šujster.
Bonus video:
