Savjet za privatizaciju je usvojio mišljenje da je u postupku privatizacije Jadranskog sajma iz 1998. godine plaćena tržišna naknada za 20.971 kvadrat zemljišta, navedeno je u dokumentaciji koja je juče objavljena na sajtu Savjeta za privatizaciju, a odnosi se na sjednicu od 21. septembra ove godine.
Samo ovo mišljenje nedostajalo je da bi se Jadranski sajam, u većinskom vlasništvu Duška Kneževića, upisao kao vlasnik ovog zemljišta, a ne korisnik što je bio do sada.
Kneževićeva firma Jupex mix je 1999. godine od državnih fondova kupila 76 odsto akcija Jadranskog sajma za šest miliona tadašnjih njemačkih maraka.
Preduzeće je u tom trenutku bilo korisnik ovog državnog zemljišta, koje je ranije ekspropijacijom uzeto od vlasnika i za koje traje postupak restitucije. Bivše društveno preduzeće OUR za priređivanje sajmova je sa Opštinom Budva 1975. godine potpisalo ugovor o kupovini pet sajamskih hala i ustupanju zemljišta na trajno korišćenje uz nadoknadu.
Budvanski katastar je u aprilu ove godine odbio zahtjev Jadranskog sajma da se upiše kao vlasnik nad ovim zemljištem jer nije imao odluku Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, na čijem čelu je premijer Milo Đukanović, da je u postupku privatizacije za tu nepokretnost plaćena tržišna naknada.
Ova odluka Savjeta omogućiće Kneževiću, koji sada preko Atlas banke i Atlas mont fonda kontroliše više od 90 odsto akcija Sajma, da se nakon 16 godina upiše kao vlasnik vrijednog zemljišta na samoj Slovenskoj plaži, ali i da legalizuje sadašnje stanje.
“Vijesti” su ranije pisale da je nekoliko firmi povezanih sa Kneževićem, registrovanih u Crnoj Gori i na Kipru, na osnovu ovog zemljišta uzelo kredite od oko 40 miliona eura u poslovnicama Pireus banke u Londonu i Atini.
Jadaranski sajam je ovu do sada državnu imovinu unio, kao svoj osnivački kapital, u preduzeće Expo invest, a potom ga je prenio na Expo Hotel partner i prodao povezanom preduzeću na Kipru, koje je nakon toga promijenilo ime i sjedište.
Do sada je sporno bilo i da li se, prema tadašnjim propisima, ovo zemljište, koje je imalo status gradskog građevinskog, moglo ući u dioničarski kapital prilikom transformacije kapitala firme Jadranski sajam 1994. godine. U vrijeme transformacije bivšeg društvenog preduzeća u dioničarsko društvo 1994. i privatizacije 1999. godine, predsjednik Upravnog odbora Jadranskog sajma bio je Svetozar Marović, sada predsjednik političkog savjeta DPS-a.
Postupak restitucije kojeg je za ovu lokaciju pokrenulo više budvanskih porodica odugovlači se već deceniju.
Šegrt: Atlas kršio ugovor, Žugić: Raskid može napraviti finansijsku štetu državi
Savjet je na ovoj sjednici od 21. septembra nije donio odluku o raskidu privatizacionog ugovora za bolnicu Meljine koju je 2008. kupio konzorcijum Atlas grupe, što je tražila Opština Herceg Novi, već je odlučeno da resorna ministarstva finansija i zdravlja naprave izvještaje.
U dokumentima sa sjednice nalaze se i izjašnjenja ovih ministarstava koje je 8. septembra, 12 dana prije sjednice, od njih tražio potpredsjednik Savjeta Vujica Lazović.
Ministar zdravlja Budimir Šegrt, koji je od 1. marta 2010. do marta ove godine bio direktor bolnice Meljine postavljen od Atlas grupe, naveo je da investitor u Bolnicu investirao ukupno 2.309.858,85 eura, što pored sredstava za opremu i prostor, obuhvata i uloženo u edukaciju i nova zapošljavanja i zaključuje da je to daleko ispod ugovorenih finansijskih ulaganja.
Ministar finansija Radoje Žugić naveo je da je obaveza za ulaganje počinje od 1. marta 2010. godine i da je investitor nerednih pet godina u objekte trebalo investirati 99,4 miliona eura.
On je naveo da je i pored evidentnog kašnjenja u ispunjavanju obaveza potrebno još jednom sagledati mogućnost ispunjenja obaveza konzorcijuma i izvršiti pravnu i ekonomsku analizu posljedica raskida ugovora kako bi se “izbjegle finansijske reperkusije po državu” i omogućilo nesmetano pružanje zdravstvenih usluga u Herceg Novom.
Opet kršenje obaveza za hotel As
Savjet za privatizaciju prihvatio je izvještaje komisije za kontrolu obaveza iz kupoprodajnih ugovora iz oblasti hotelsko-turističke privrede u kojem je navedeno da kupac hotela As u Perazića dolu nije ispunio obaveze ni iz aneksa ugovora.
Ovaj hotel prodat je rusko-crnogorskoj kompaniji Njega turs u maju 2002. godine, a zbog neispunjavanja obaveze u febrauaru 2014. Vlada je investitoru dala novu šansu koju ovaj nije ispunio, zbog čega mu prijeti raskid ugovora.
Prema aneksu, investitor je trebalo da u fazu I rekonstrukcije i gradnje hotela investita najmanje 15 miliona eura kao i da polovinu tog novca 7,5 miliona u tu fazu uloži do 15. novembra 2014.
Komisija je konstatovala da je zaključno sa decembrom 2014. investitor, prema dokumentaciji, uložio 5,5 miliona eura. Navedeno je da je u pitanju neformalni izvještaj Njega tursa kao i da nije potpuno jasno koliko od toga se odnosi na fazu i jer je dio naveden i za fazu II.
“Bez želje da sa bavimo procjenama, okvirno smo zaključili da je investicija realizovana približno 20 odsto, što približno iznosi tri miliona eura, uz mogućnost odstupanja koja nijesu uopšte relevantna za donošenje našeg krajnjeg zaključka o ukupnoj realizaciji posmatranih investicionih ulaganja”, navedeno je u izvještaju.
Zaključeno je i da uslovi iz aneksa ne bi bili ispunjeni i da su cifre o ulaganju tačne i da se cijela suma odnosi na fazu I.
Komisija je konstatovala i da su investitori u Hotel Crna Gora - Hotel i Centar za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo ispunili obaveze.
Bonus video:
