Carinski službenici od januara naredne godine moraće da podnose izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i za bračne i vanbračne supružnike i djecu koja žive u zajedničkom domaćinstvu.
To je jedna od najvažnijih novina u Predlogu zakona o carinskoj službi koji je ušao u skupštinsku proceduru.
Važeći zakon na snazi je 13 godina, dok se novim stvaraju pretpostavke za kvalitetnije ostvarivanje fiskalne i sigurnosne uloge carinske službe u skladu sa evropskim carinskim propiima.
Novina je da je carinskom službeniku zabranjeno da bude vlasnik ili osnivač firme, da se bavi preduzetništvom, ali i da bude predsjednik, član upravljanja nadzornog organa, izvšni direktor firme ili javne ustanove. Ne smije imati 0,5 odsto ili više udjela u akcijskom kapitalu neke firme.
Obaveza carinskog službenika biće da Upravu carina (UC), kojom rukovodi Vladan Joković, obavijesti ako je povezan sa nekom osobom koja obavlja poslove iz carinske djelatnosti. Tu se računaju poslovi zastupanja pred organima carinske službe, međunarodne špedicije, spoljnotrgovinski poslovi, usluge u spoljnotrgovinskom prometu i drugi poslovi koji mogu da dovedu do sukoba interesa u odnosu na poslove carinske službe.
"Povezanim lice smatra se srodnik carinskog službenika u pravoj liniji i pobočnoj po drugom stepenu srodstva, srodnik po tazbini do prvog stepena srodstva, bračni i vanbračni drug, usvojilac i usvojenik", definisano je Predlogom zakona.
Zabranjeno mu je da obavlja poslove nadzora i prinudne naplate javnih prihoda koji su u nadležnosti UC kod firmi u kojima je sa većinskim vlasnikom, članom uprave ili upravnog odbora u krvnom srodstvu u pravoj liniji, pobočnoj linije do četvrtog stepena srodstva, kao i u braku ili tazbini do drugog stepena srodstva bez obzira na to da li je bračna veza prekinuta.
Novina je da će status rukovodećih carinskihslužbenika imati upravnici, načelnici i šefovi carinskih ispostava. Zaposleni će se birati na javnom konkursu i za njih će se pribavljati podaci o tome da li ima bezbjedonosnih prepreka da se zaposle u carinskoj službi.
Važno rješenje je i da će carinski službenci koji rade na poslovima istraga sprovoditi dokazne radnje koje im povjeri državno tužilaštvo u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku.
Carinski službenik ne smije da koristi u neslužbene svrhe informacije koje posjeduje na poslu. Uz to, ne smije koristiti i davati podatke ili saznanja koja mogu da budu od značaja za pribavljanje imovinske ili druge koristi za sebe ili nekog drugog.
Moći će da vežu, koriste fizičku silu i oružje kao policajci
Za razliku od postojećeg Zakona kojim je definisano da carinski službenici u radu imaju pomoć pripadnika Uprave policije, novim rješenjima im se daje mogućnost da sami mogu da koriste sredstva prinude prema osobi koja predstavlja prijetnju po sigurnost službenika, druge osobe i imovine.
Ta prinuda uključuje fizičku snagu, sprej sa nadražujućim dejstvom, sredstva za vezivanje i vatreno oružje. Pod fizičkom snagom podrazumijevaju se borilačke vještine ili slični postupci čiji je cilj odbijanja napada ili savladavanje otpora.
Ima pravo na punu naknadu u visina plate u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti.
Za privremeni premještaj plaćaju cariniku sve troškove
Novina je da se carinski službenik može privremeno rasporediti u drugo mjesto da radi najduže do godinu, a u tom slučaju su mu pored plate dodatno obezbijeđeni svi drugi troškovi (naknada za troškove ishrane, odvojeni život, smeštaj za njegovu porodicu…).
Službenik ima pravo da se žali ako nije zadovoljan zbog privremenog raspoređivanja, ali žalba ne odlaže izvršenje o premještaju koje mu se dostavlja.
Ako se protiv njega vodi krivični postupak zbog upotrebe sredstava prinude, država će mu obezbijediti odgovarajuću pravnu pomoć.
U slučaju da se dokaže da prinudna naplata nije bila opravdana, službenik je dužan da uplati troškove pravne pomoći u državni budžet.
Bonus video:
