Iako je Centralna banka (CBCG) krajem jula završila radnu verziju nacrta zakona o najvišim ugovorenim kamatama, za sada nije poznato kada će se utvrditi konačni nacrt kojim bi trebalo da se to pitanje riješi.
Vrhovna monetarna institucija poslala je radnu verziju Ministarstvu finansija, ali za "Vijesti" nijesu precizirali kada bi nacrt u konačnom mogao biti završen. Objašnjavaju da je "za očekivati da će se tekst nacrta tog zakona pripremiti u predstojećoj koordinaciji između Ministarstva finansija i CBCG", kao i da je u nadležnosti ministarstva da organizuje javnu raspravu.
"Vijesti" čekaju odgovor iz ovog resora o tome kada će utvrditi konačni nacrt. U radnoj verziji je predloženo da najviša dozvoljena godišnja kamatna stopa za banke bude prosječna efektivna ponderisana stopa na novoodobrene kredite u šestomjesečnom periodu uvećana za 33 odsto. Ista kamata za mikrofinansijske institucije (MFI) je najviša dozvoljena ugovorena kamatna stopa za banke uvećana za 50 odsto.
Ako bi se predložena rješenja primijenila u ovom trenutku, to bi značilo da bi najveća kamata za banke bila 12,2 odsto, a za MFI 18,3 odsto.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, prosječna fektivna ponderisana kamata kod banaka je devet odsto na ukupno odobrene kredite, a kod MFI 25 odsto.
Skupština je sredinom prošle godine odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) predlagao da se ograniče kamatne stope, jer je CBCG u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra.
Iz CBCG je tada najavljeno da će uraditi analizu koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate, procjenjujući da pojedine kamatne stope ulaze u zonu zelenaških.
Damjanović je za “Vijesti” rekao da u ovom sazivu Skupštine ne treba očekivati da će Vlada poslati predlog zakona.
"Imajući u vidu da saga o ograničenju kamatnih stopa na bazi tobožnjeg predloga CBCG traje od jula prošle godine i da polako ulazimo u posljednji kvartal ove godine, za očekivati je da ovaj saziv parlamenta neće dobiti predlog od Vlade“, kazao je Damjanović, podsjećajući da njegov predlog nije dobio podršku monetarne vlasti.
Dodaje da je izgubljeno više od godinu da se administrativnim mjerama riješi to pitanje, jer tržište ne omogućava da se ograniče visoke kamatne stope banaka i ekstremno visoke kamatne stope mikrofinasijskih institucija.
Prema radnoj verziji za davaoce finansijskog lizinga i davaoce potrošačkih kredita najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka, a najviša dozvoljena ugovorena kamatna stopa za dugove po kreditinim karticama i prekoračenja na računu iznosi 15 odsto.
Više puta od Vlade tražili ograničenja
Iz CBCG podsjećaju da su više puta davali preporuke Vladi da počne priprema zakona kojim bi se uredile najviše dozvoljene kamatne stope, te da je pri tome imala u vidu da u uporednoj praksi postoji široka primjena instituta onemogućavanja ugovaranja ekstremno visokih kamatnih stopa.
"To potvrđuju podaci iz istraživanja Svjetske banke iz oktobra 2014. godine koji pokazuju da 76 zemalja u svijetu ograničava nivo kamatnih stopa. Uz to, od 28 zemalja članica EU više od polovine (15 zemalja) koristi sistem ograničenja kamatanih stopa, bilo kroz primjenu relativnih ili apsolutnih limita. U tom cilju je pripremljena radna verzija zakona”, kazali su u CBCG.
Zaimović: Smanjiti restrikcije, kamate prepustiti tržištu
Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Mirko Radonjić za “Vijesti” nije mogao da komentariše visinu limita kamata koje je CBCG predložila u radnoj verziji nacrta jer je još nijesu dobili. Radonjić je kazao da bi bilo neozbiljno da u ovoj fazi komentarišu tekst koji nijesu vidjeli i da će imati stav kada zvanično dobiju materijal.
Podsjetio je da nijesu za administrativno regulisanje kamata jer su one tržišna kategorija.
Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović “Vijestima” je kazao da im je prihvatljivo rješenje CBCG ali da se njime neće postići sniženje kamata.
“Ako je cilj sniženje onda treba da djeluju na uzroke koji su ih izazvali, a ne da se bave ograničenjem visine proizašle iz uzroka. Oni leže u ekonomskom ambijentu u kojem banke posluju, izvorima po kojima banke nabavljaju novac iz inostranstva, regulativi sa kojom poslujemo. Nameće nam se dosta restrikcija, a banke treba posmatrati kao investitore koji žele da pozitivno posluju”, kazao je Zaimović.
On je kazao da treba jedinstveni set mjera, ne da se problemi rješavaju parcijalno. Dodaje da su kamate u posljednjom periodu snižene jer se povećala konkurencija i likvidnost, da tržište to reguliše i da ne treba stvarati dodatne probleme.
Bonus video:
