Vlada je danas ponovo usvojila Predlog zakona o vinu koji se, prema riječima ministra poljoprivrede i ruralnog razoja, Petra Ivanovića, u svojoj sadržini nije promijenio u odnosu na tekst koji je u julu povučen iz skupštinske procedure.
Ivanović je kazao da je osnovni razlog povlačenja predloženog zakona iz skupštinske procedure bio što je izglasan amandman kojim se bitno mijenja sadržina i kvalitet zakona.
“Taj amandman odnosio se na činjenicu da se neograničeno stvara mogućnost uvoza grožđa lošeg kvaliteta za potrebe samo jednog jedinog proizvođača. Danas smo na Vladi odlučili da još jednom uputimo parlamentu zakon u svojoj orginalnoj formi i na taj način pokušamo da stavimo do znanja uporna zalaganja Ministarstva da jedino možemo dugoročno razvijati poljoprivredu ako jačamo kvalitet”, kazao je Ivanović nakon sjednice Vlade.
Na pitanje da li ponovo očekuje iste amandmane na Predlog zakona o vinu, Ivanović je odgovorio da u Ministarstvu očekuju da će stepen razumijevanja ipak dati rezultate.
“Moguće da pojedini poslanici nijesu bili dovoljno upućeni u samu suštinu amandmana koji su podržali. Primjetili smo da je bilo i poslanika koji uopšte nijesu glasali za nijedan od prethodnih 11 zakona, a samo su se izjasnili oko tog amandamana. To je njihovo pravo“, poručio je Ivanović.
On je kazao da se tu, ipak, radi o vrlo elementarnim stvarima, koje su jasne svakom normalnom čovjeku, a to je da je jačanje kvaliteta suština Predloga zakona o vinu.
Vlada je usvojila i Predlog izmjena zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, kojim se, kako je objasnio Ivanović, ukida član koji se odnosio na učešće do 3,2 odsto kisjelina u običnom maslinovom ulju.
Ivanović je objasnio da je Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju prošao parlamentarnu proceuduru, ali da je tada takođe jednim amandmanom napravljena korekcija koja se odnosi na kvalitet maslinovog ulja.
“Imajući u vidu da smo uspjeli da promijenimo mnogo toga što u prethodnom zakonu nije bilo učinjeno, naša je procjena bila da ne treba tada povlačiti cio zakon, jer je bilo mnogo više dobrih stvari nego ova jedna koja je promijenjena i koja je bila loša”, rekao je Ivanović.
On je dodao da su sada u Ministarstvu ocijenili da su se stekli uslovi da se ponovo osvrnu i na tu jednu stvar.
“Predlog zakona ima svega dva člana, a naš cilj je da se ponovo vratimo na pitanje učešća dozvoljenih kisjelina u obično maslinovom ulju. Postoje svjetski standardi koje Crna Gora mora da ispunjava”, kazao je Ivanović.
Vlada je usvojila i Prilog izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu za period od 1. aprila do 1. septembra, kao i Predlog akcionog plana za ispunjavanje zahtjeva u oblasti Kohezione politike Evropske unije (EU).
Glavni pregovarač, Aleksandar Andrija Pejović, rekao je da su usvojena dva dokumenta veoma važna za proces evropskih integracija.
“U izvještaju smo notirali sve ono što je Crna Gora uradila u tri oblasti kroz koje se mjeri napredak svake zemlje zahvaćene proširenjem. Dali smo pregled svega što je urađeno u dijelu političkih kriterijuma, prije svega s fokusom na ono što je urađeno u dijelu vladavine prava”, kazao je Pejović.
On je naveo da je u prethodnom periodu donijet niz zakona i utvrđen takođe još jedan set zakona koji će biti uskoro u proceduri u Skupštini.
Za pet mjeseci donijeto je 76 novih zakona.
“Notiran je napredak u dijelu privrede, stranih direktnih investicija, rasta zaposlenosti. Otvorili smo dva poglavlja u proteklih pet mjeseci i ispunili uslove da ovorimo pregovore o dodatna tri poglavlja i to Poglavlje 11 - Poljoprivreda, Poglavlje 13- Ribarstvo i Poglavlje 22 - Strukturni fondovi”, objasnio je Pejović.
Kada su u pitanju strukturni fondovi, Pejović je saopštio da je Vlada danas usvojila i Akcioni plan za pripremu zemlje za korišćenje evropskih fondova.
“Poglavlje 22 ili strukturni fondovi, govori o novcu koji će biti na raspolaganju svim državama članicama u jednom momentu kada uđu u EU. Radi se o značajnim sredstvima, a sada imamo na raspolaganju negdje oko 40 miliona eura bespovratne pomoći koje EU daje”, dodao je Pejović.
Nakon članstva, kako je naveo, ta će pomoć biti od šest do osam puta veća.
“Govorimo o nekih oko 300 miliona eura koji će biti eventualno na raspolaganju i koje ćemo godišnje moći koristiti za razne projekte, od infrastrukture, socialnih projekata do smanjivanja razlika između nerazvijenih i razvijenih područja”, kazao je Pejović.
Vlada je usvojila i novi akcioni godišnji plan za period od sredine ove do sredine naredne godine, koji je dio Nacionalnog programa zaštiite potrošača za period do 2018. godine.
Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, Jovo Rabrenović, rekao je da se tim aktivnostima nastavlja kontinuitet u daljoj izgradnji i trasiranju neophodnih dokumenata, prije svega pravnih akata potrebnih za dalje unaprijeđenje oblasti zaštite potrošača.
“Biće mnogo više ojačan nivo potrošačkih prava nego do sada i postići će se nivo u zemljama EU. Nacionalnim programom je predviđeno da dođe do jačanja kontrole Uprave za inpekcijske poslove i inspekcijskih organa kada je u pitanju sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača”, zaključio je Rabrenović.
Bonus video:
