Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću uskoro bi trebalo da počnu izradu novog zakona o igrama na sreću kako bi se konačno uveo red u ovoj oblasti, nakon pet godina raznih najava, eksperimentisanja i pokušaja izmjena postojećeg zakona.
Novi zakon potreban jer nekoliko ozbiljnih stranih investitora želi da otvara kazina u novim hotelima u Porto Montenegru, Luštici, Kumboru,... jer ne žele da investiraju u neuređen sistem sa mnogo nejasnoća u zakonu i praksi.
Novi zakon trebalo bi preciznije da definiše obaveze priređivača i države, kako ne bi mogla postojati različita tumačenja istog propisa, da omogući državi bolju naplata dažbina na ovu djelatnost i bolju kontrolu nad protokom novca. Potrebno je preciznije definisati priređivanje igara na internetu, lutrijskih igara, kako se i na koliko mogu produžavati postojeće koncesije, kako će se i na kojim igrama oporezovati dobici igrača, gdje će ići novac od koncesije i naknada i kako će se dijeliti.
Kako se sva ta pitanja regulištu mogu se naći primjeri u zemljama Evropske unije, kao i u Hrvatskoj gdje se mogu naći i pozitivni i negativni primjeri izmjena propisa. Najnoviji primjer u regionu je Federacija Bosne i Hercegovine, gdje je novi moderniji Zakon o igrama na sreću počeo da se primjenjuje sredinom prošlog mjeseca.
U Crnoj Gori je Lutrija privatna firma, a u Federaciji BiH je državna kompanija ali plaća veću naknadu. U BiH državna Lutrija plaća naknadu koja iznosi 10 odstu ukupne uplate, a u Crnoj Gori privatna firma plaća 10 odsto na ukupan iznos umanjen za fond dobitaka koji iznosi od 50 do 70 odsto uplate.
U sportskim kladionica u Federaciji BiH igraču se od uplate uzima pet odsto na ime naknade. Na primjer, ako uplati jednu marku, priređivač mu odmah uzme pet pfeninga i onda mu taj iznos množi sa koeficijentom na koji je igrao. U FBiH postoji i porez od 10 odsto na dobitke preko 100 maraka. U Crnoj Gori od početka godine postoji isti porez od 9 odsto, ali se zbog pogrešnog definisanja ne primjenjuje.
I u mnogim zemljama EU se odmah oporezuje uplata igrača, što je moguće u budućnosti očekivati i u Crnoj Gori. Prije toga se mora definisati i urediti mogućnost klađenja iz Crne Gore na inostranim sajtovima, kako igrači ne bi izbjegavali plaćanje te naknade.
Zakonom u Bosni i Hercegovini mnogo je preciznije uređeno kako se troši novac od koncesija i naknada za priređivanja igrača na sreću. U Crnoj Gori dio tog novca dijeli posebna komisija nevladinim organizacijama i sportskim klubovima na osnovu njihovih projekata, a obaveza direktne kontrole potrošenog novca postoji samo ako je nekom odobreno više od 30.000 eura. Na prošlogodišnjoj podijeli niko nije dobio više od ovog iznosa, ali je više puta dodijeljen iznosi od po oko 29 hiljada eura.
U BiH dio novca direktno dobija Crveni krst i slične organizacije, kao i udruženja invalida, roditelja djece sa posebnim potrebama, za liječenje djeca sa posebnim potrebama, liječenje zavisnika, javne kuhinje...
U FBiH državi pet odsto od uplate i 10 odsto od dobitka
U Federaciji BiH je krajem 2013. godine uvedeno oporezivanje dobitaka u igrama na sreću i nagradnim igrama, koji je veći od 100 maraka što je 51 euro.
Tada su to priređivači prihvatili iako su bili svjesni da će time otjerati igrače na internet klađanja i izgubiti značajna dio prometa i profita. Sada kada je prošlog mjeseca uvedena i naknada od pet odsto na ukupnu uplatu, igrači gube oko 15 odsto ukupnog dobitka i priređivači su imali dodatno smanjenje uplata a smanjen je i državni prihod.
U drugom entitetu BiH, Republici Srpskoj, ne postoji porez na dobitak kao ni naknada za uplatu, što je stvorilo problem priređivačima u gradovima kroz koje prolazi “granica”.
Jednokratna naknada za kazino prevelika za nove investitore
Prema izmjenama Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori iz 2007. godine vlasnik kazina treba da plati jednokratnu naknadu od dva miliona eura kada dobije prvu koncesiju koju kasnije može da produžava bez plaćanja dodatne naknade. Godišnja koncesija za kazina iznosi 50.000 eura.
Investitori koji se sada interesuju za otvaranje novih kazina smatraju da je ova naknada od dva miliona prevelika, da iznosi koliko i opremanja kazina i da je biznis barijera za širenje ovog posla.
U Federaciji BiH ta naknada iznosi 500 hiljada maraka, što je 256 hiljada eura. To je skoro osam puta manje nego u Crnoj Gori. Za produženje koncesije naknada u BiH iznosi 200 hiljada maraka ili 102 hiljade eura, dok godišnja koncesija iznosi 100 hiljada maraka ili 51 hiljadu eura.
Za ostale vrste igara na sreću kladionice, automat klubove, u Crnoj Gori ne postoje jednokratne naknade prilikom izdavanja prve koncesije ili njenog produženja. U FBiH one postoje za svaku vrstu igre.
Bonus video:
