Svaka opasnost pred kojom se nađe Evropska unija, ima još veće razmjere na Balkanu, jer usložnjavanje prilika na tom nivou direktno se odražava na balkanske države, ocijenio je predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović koji je bio panelista na regionalnoj konferenciji „Zapadni Balkan 2030. - vizije, želje i realnost“, koja je održana u Beogradu.
Organizatori skupa su bili Odbor njemačke privrede za Istočnu Evropu i Njemačko-srpska privredna komora, a u fokusu su bile političke, ekonomske i društvene perspektive zemalja u regionu. Kroz panel diskusije predstavljene su različite vizije privrede, politike i civilnog društva na teme privrednog razvoja, spoljašnjih uticaja, povezanosti, digitalizacije, budućnosti demokratije, odliva mozgova, saopšteno je iz PKCG.
Prema riječima Golubovića, Unija je pred brojnim izazovima, počev od pitanja Bregzita, preko nedostatka radne snage, do velikog priliva izbjeglica.
Golubović se saglasio sa stavom predsjednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera da EU mora postati suvereniji akter na svjetskoj sceni, te da joj je potrebna definicija pristupanja zemalja Zapadnog Balkana.
Naglasio je da su Evropi i Balkanu za ekonomski rast potrebni inovacije i istraživanja. Finansijski okvir za period 2021 – 2027 predviđa značajno više ulaganja u inovacije, čak 98 milijardi eura za buduće istraživačke programe, što je oko 20 milijardi više u odnosu na period 2014 - 2020.
Golubović je uvjeren da će se u narednom periodu stvoriti pouzdano jedinstveno digitalno tržište Evrope koje će olakšati život i omogućiti godišnji rast u vrijednosti od blizu 500 milijardi eura te otvoriti stotine hiljada novih radnih mjesta.
On ističe značaj vizije Komisije o uspostavljanju evropskog prostora obrazovanja do 2025. godine, koja će olakšati učenje, studiranje i istraživanje preko granica, zbog čega bi se sredstva za naredni ciklus Erasmusa udvostručila i tako iznosila 30 milijardi eura, zahvaljujući čemu bi 12 miliona ljudi imalo priliku za učenje i mobilnost.
“U takvoj Evropskoj uniji, kakvu vjerujem da ću vidjeti i u njoj živjeti 2030. godine, ojačaće naš region koji pokazuje apsolutnu spremnost da se integriše u jedinstveno tržište postajući njegov značajan segment. Ujedinjena Evropa odgovor je na globalnu konkurentnost i sve druge političke i ekonomske izazove”, smatra Golubović.
Prema riječima predsjednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža, jedinstveno ekonomsko područje u regionu mora biti cilj vlada Zapadnog Balkana, ali i poslovne zajednice, i na tom cilju mora se zajednički raditi.
On je posebno potencirao problem odlaska stručnog kadra iz zemalja regiona, te da je potrebno pokrenuti niz instrumenata kako bi se ovaj problem prevazišao, među kojima je i olakšanje poslovanja za početnike u biznisu.
“Za 12 godina naš Region vidim kao prostor nesmetanog investiranja, industrijalizacije, brige za radnike i obrazovanja mladih koji će naći perspektivu i ostati ovdje”, kazao je Čadež.
Predsjednik Privredne komore Kosova Berat Rukići kaže da bi Zapadni Balkan 2030. volio da vidi bez granica, sa normalizovanim odnosom Beograda i Prištine.
"Takođe, želio bi da Region bude prepoznat kao „čvorište inovacija“ i mladih talenata koji će ideje odavde plasirati velikim svjetskim kompanijama”, naveo je Rukići.
Njemački privrednici imaju viziju da bi Zapadni Balkan mogao biti ekonomski prostor bez granica
Njemački privrednici imaju viziju da bi Zapadni Balkan u narednih 12 godina mogao biti ekonomski prostor bez granica. Mogli bi da zaposle 250 hiljada radnika i da ulože desetine milijardi eura u region, ocijenili su učesnici konferencije iz te države.
“Region ima veliki potencijal. Njemačke investicije zahtijevaju stabilno okruženje, efikasnu birokratiju, jasne poreze”, kazao je Janusz Kulik, član odbora Njemačke asocijacije biznismena za Istočnu Evropu.
Prema riječima Ronalda Seeligera, predsjednika Njemačko-srpske privredne komore, region bi 2030. mogli da karakterišu puna zaposlenost i prostor bez carina, te mobilnija radna snaga prilagođena tržištu.
Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije ocijenio je da u region treba uložiti pet milijardi kako bi se uvođenjem širokopojasnog interneta omogućila četvrta industrijska revolucija.
Budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji - ključni je zaključak konferencije u Beogradu.
"Koliko će se Region brzo kretati ka EU zavisi od toga koliko će brzo rješavati probleme i goruća pitanja”, kazao je njemački ambasador u Srbiji Thomas Schieb.
Drugi dan konferencije obilježile su diskusije o tome ko ima uticaj na razvoj ekonomija Zapadnog Balkana, razmotrena je tema odliva i priliva mozgova, razgovarano o mobilnosti i saradnji unutar regiona, odnosno efektima Agende povezivanja za Zapadni Balkan, zatim preprekama u digitalizaciji – kako su se zemlje Balkana izborile sa digitalnom, a kako sa demokratskom transformacijom.
Obilježena je 15. godišnjica programa stipendija njemačke privrede „Zoran Đinđić” za zemlje Zapadnog Balkana.
Bonus video:
